Pripremila: Sanela Jeleč Azirović, mag. pharm
Atopijski dermatitis je hronična recidivirajuća upalna kožna bolest koju prati intenzivni svrbež, a često je udružen s drugim atopijskim bolestima kao što su astma, alergijski rinitis i alergijski konjuktivitis.
Ova bolest je posljedica kompleksne etiologije i patogeneze. Pojavljuje se češće kod osoba s genskom predispozicijom za atopijske bolesti. Klinička slika ovog oboljenja se razlikuje s obzirom na dob pacijenta te stoga razlikujemo atopijski dermatitis odraslih, atopijski dermatitis dojenčeta i atopijski dermatitis malog djeteta. Oko 2% ukupne populacije boluje od atopijskog dermatitisa.
U ranoj dječijoj dobi preovladava preosjetljivost na hranu tj. na alimentarne alergene, dok u odrasloj dobi preovlada preosjetljivost na inhalatorne alergene. Uloga hrane kao provokacijskog faktora je najvažnija u prve tri godine života.
U dojenačkoj dobi karakteristične promjene u akutnoj fazi su eritematozna koža s papulama i vezikulama, dok se u hroničnoj fazi vide suhi, eritematozni, ljuskavi plakovi na obrazima, vratu uz pošteđenu perioralnu regiju. Promjene se šire na vlasište, trup i ekstremitete. Osobe s atopijom su sklone infekcijama kože (bakterije, virusi i gljivice), što je najviše izraženo upravo u dječijoj dobi (tzv. superinfekcije), a što otežava sam tok liječenja.
Atopijski dermatitis malog djeteta lokaliziran je uglavnom na pregibima velikih zglobova, gdje je koža suha, zadebljala, ispucala, a u akutnim fazama javljaju se erozije, vlaženje i superinfekcija.
Kod odraslih su promjene izražene na licu, vratu, na pregibnim stranama velikih zglobova, ali u najtežim slučajevima može doći i do generaliziranih promjena.
Atopijski dermatitis pokazuje tendenciju povlačenja tokom odrastanja, pa se nestanak promjena na koži do adolescencije očekuje u oko 60 posto oboljelih. Ponovna pojava u odrasloj dobi ipak nije rijetkost. Procjenjuje se da približno 50 % djece s atopijskim dermatitisom u kasnijoj životnoj dobi razvije alergijski rinitis, a 20 do 50 % astmu. Ako se astma pojavi u ranoj životnoj dobi, češća je kod dječaka.
Svi oboljeli imaju izrazito suhu kožu cijelog tijela. Nokti su zbog stalnog grebanja sjajni, istrošeni. Svrbež može biti toliko izražen da pacijente onemogućava u obavljanju svakodnevnih poslova, remeti im san, zbog čega se javlja neraspoloženje i umor.
Dijagnoza se postavlja na osnovu pozitivne anamneze o atopijskim bolestima u porodici, kliničke slike, eozinofilije u perifernoj krvi, pozitivnog kožnog ubodnog testa na inhalacijske i/ili nutritivne alergene, epikutanog patch testa, atopijskog patch testa, povišenog nivoa ukupnih i speciičnih IgE antitijela.
Primjena uljnih kupki, a potom i masti za zamašćivanje i vlaženje kože neophodna je kod većine pacijenata s atopijskim dermatitisom. Atopijska koža je suha, nedostaju joj masnoće pa redovnim mazanjem nastojimo koži vratiti masnoću, hidratizirati i tako izbjeći ili odgoditi izbijanje ekcema. Zato je od iznimne važnosti izabrati neutralne lokalne preparate kojima će se koža njegovati svakodnevno. Važna je svakodnevna primjena i to po nekoliko puta na dnevno. Što je stepen suhoće kože veći, navedene je preparate potrebno češće primijenjivati.
Uspjeh liječenja atopijskog dermatitisa kod djece ovisi o dobroj saradnji dermatologa, pedijatara i roditelja. Roditelje treba educirati o naravi bolesti, potencijalnim faktorima koji pogoršavaju bolest i pravilnoj njezi kože u mirnoj fazi bolesti. Važno je da roditelji razmjenjuju lična iskustva s iskustvima drugih roditelja. Psihosomatska savjetovanja mogu biti korisna kao i edukacijski programi s radionicama.
Lokalno liječenje kortikosteroidnim preparatima ovisi o kliničkoj slici, fazi bolesti, dobi pacijenta te lokalizaciji promjena. Liječenje može biti visokopotentnim ili niskopotentnim kortikosteroidnim preparatima, a odabir preparata ovisi isključivo o procjeni dermatologa ili pedijatra. Lokalni imunomodulatori, takrolimus i pimekrolimus, su naročito korisni za promjene na licu i intertriginoznim mjestima i uz lokalne kortikosteroide glavni su lokalni preparati za liječenje atopijskog dermatitisa. Kod težih oblika bolesti koriste se sistemski antihistaminici, dok se sistemski kortikosteroidi koriste kratkotrajno samo u izraženijoj fazi recidiva. Može biti djelotvorna i fototerapija. Kod najtežih oblika bolesti u obzir dolaze i sistemski imunosupresivni lijekovi, a u novije vrijeme i biološki lijekovi.
VAŽNI SAVJETI ZA OBOLJELE OD ATOPIJSKOG DERMATITISA
- Preporučuje se da oboljelo dojenče što duže ostane na prehrani majčinim mlijekom
- Nakon utvrđene preosjetljivosti na određenu namirnicu, njezino isključivanje iz prehrane osnovni je preduvjet za postizanje kontrole bolesti. Kod preosjetljivosti na kravlje mlijeko ne izostavlja se iz prehrane samo kravlje mlijeko već i svi mliječni proizvodi na što treba upozoriti roditelje. Naročito je teško provoditi eliminacijske dijete kada se utvrdi preosjetljivost na veći broj različitih alergena hrane. Važno je naći odgovarajuću zamjenu za namirnice kao što su mlijeko, jaja ili pšenično brašno.
- Potrebno je poduzeti sve mjere za sprečavanje bakterijskih, gljivičnih i virusnih infekcija kože kod djece i odraslih.
- Djelotvoran je boravak na moru te boravak u planinama iznad 1500 m gdje je daleko manja koncentracija alergena.
- Treba izbjegavati temperaturne promjene, osigurati stalan nivo vlage i izbjegavati izlaganje stresu.
- Zaštititi kožu od pretjerane vlage, nadražujućih sredstava i sintetičke odjeće.
- Preporučuje se pronaći djelotvoran emolijent za svakodnevnu njegu kože kako bi se učestalost recidiva što više smanjila kako kod djece tako i kod odraslih pacijenata.
