Alergija na kravlje mlijeko javlja se u oko 2,5% slučajeva kod dojenčadi i kod djece do druge godine života. Smatra se da je alergija na kravlje mlijeko najčešća alergijska reakcija kod djece tog uzrasta. Ovo mišljenje proizilazi iz činjenice da su bjelančevine, koje kravlje mlijeko sadrži, obično prve strane bjelančevine s kojima dijete dolazi u kontakt.
U kravljem mlijeku nalazi se dvadesetak supstanci koje mogu uzrokovati alergijsku reakciju. Najvažnije su laktoglobulini, laktoalbumini i kazein. Pasterizacijom mlijeka ne smanjuje se njegova alergogenost. Mliječni proteini se ne mijenjaju u procesu proizvodnje mliječnih proizvoda svih vrsta. Dok intolerancija na laktozu ne mora biti problem kod konzumiranja jogurta, alergija na proteine mlijeka je i dalje prisutna.
Oko 50% osoba koje su alergične na kravlje mlijeko, alergične su i na kozije mlijeko. Također, zanimljivo je to da se u oko 50% ispitanika, koji su zbog alergije na kravlje mlijeko uzimali sojino mlijeko, razvije osjetljivost i na soju.
Na sreću, preosjetljivost na kravlje mlijeko često nije trajna pojava. Oko 85% djece kod kojih je bila dokazana alergija na kravlje mlijeko prestaje biti alergično do treće godine života te može konzumirati kravlje mlijeko bez posljedica.
Proizvođači dječije hrane ulažu ogromne napore kako bi proizveli ‘hipoalergene’ mliječne proizvode različitim metodama hidrolize proteina. Jedno istraživanje je pokazalo kako hidrolizat sirutke smanjuje sklonost ka alergijskim reakcijama tokom prve godine života kod djece – samo 21.8% djece od onih koja su se hranila hidrolizatom surutke imala su simptome, za razliku od 48.6% među ostalima koji nisu.