Pojam alergije na lijekove često se pogrešno koristi, a velik broj ljudi neke lijekove neopravdano ne uzima iz straha od alergije. Ponekad se radi o vrlo važnim lijekovima pa neopravdano izbjegavanje tih lijekova može za bolesnika imati ozbiljne posljedice. Neke se neželjene reakcije na lijekove mogu javiti kod svake osobe, a posljedica su prevelike doze lijeka, nuspojave lijeka ili interakcije različitih lijekova. Drugu skupinu reakcija na lijekove čine prave reakcije preosjetljivosti. One ne zavise o navedenim svojstvima, javljaju se samo kod preosjetljivih osoba kao posljedica nepodnošenja lijeka, te imunološke reakcije (alergije) na lijek. Iz navedenog je očito da je samo manji broj reakcija koje se dogode nakon uzimanja nekog lijeka doista alergijske prirode.
Na koje se lijekove najčešće javljaju alergijske reakcije?
Alergijska reakcija se može javiti na bilo koji lijek. Način primjene, trajanje liječenja, doza i učestalost primjene lijeka utiču na pojavu reakcija preosjetljivosti na lijekove. Senzibilizacija na lijek češće se javlja nakon primjene lijeka na koži ili sluznici, a rjeđe nakon oralne primjene lijeka. Anafilaktička reakcija češće se javlja nakon primjene lijeka u obliku injekcije (penicilin). Dugotrajna primjena visokih doza te česta primjena istog lijeka povećavaju opasnost od pojave alergije na lijek. Alergije na lijekove rjeđe su u dojenčadi i male djece nego kod odraslih. Zanimljivo je da su kožne alergijske reakcije na lijekove znatno češće kod žena te da osobe alergične na jedan lijek imaju i 15 puta veći rizik alergije na još neki lijek. Lijekovi na koje se najčešće javljaju alergijske reakcije su: acetilsalicilna kiselina i njoj srodni lijekovi koji se propisuju kod bolova ili povišene temperature (tzv. nesteroidni antireumatici – NSAID), antibiotici (penicilini, cefalosporini, karbapenemi), sulfonamidi, antituberkulotici, nitrofurantoin, antikonvulzivi, anestetici itd.
Kako prepoznati alergiju na lijekove?
Najčešći su kožni simptomi. Ubrzo nakon primjene lijeka može se javiti urtikarija (koprivnjača) i/ili angioedem. Nakon terapije te promjene obično nestaju. Česti su osipi, sitan morbiliformni osip (nalik onom u ospicama) ili makulopapularni (krupniji, mrljast, iznad razine kože). Osip je obično simetričan, pojedine se promjene međusobno stapaju, a ne javlja se na dlanovima i tabanima. Kod djece se te promjene mogu zamijeniti s dječjim virusnim osipnim bolestima (ospice, rubeola). Kod nekih bolesnika alergija na lijek očituje se tek nakon izlaganja suncu, što nazivamo fotoalergijskim učinkom, a kod nekih se osoba nakon kožne primjene lijeka javlja tzv. kontaktni alergijski dermatitis.
Kako postupiti u slučaju pojave alergije na lijek?
Terapijski postupci zavise o vrsti alergijske reakcije na lijek. Svaki bolesnik koji je imao sistemsku reakciju treba biti hospitaliziran ili barem promatran tokom 12-24 sata. Potrebno je prekinuti uzimanje lijeka te zabraniti ponovnu primjenu lijekova iste skupine.
Ako se alergija manifestirala samo kožnim osipom i blažom urtikarijom, dovoljno je uzeti tablete antihistaminika. Svaka jača alergijska reakcija na lijek zahtijeva pregled liječnika i promatranje bolesnika. Bolesnik se smatra alergičnim na lijek sve dok se alergija ne isključi objektivnim testovima.
- Sousa-Pinto B. Frequency of self-reported drug allergy — A systematic review and meta-analysis with meta-regression. Annals of Allergy and Immunology. In press. Accessed Sept. 17, 2017.
- Drug allergies. American College of Allergy, Asthma and Immunology. http://acaai.org/allergies/types/drug-allergies. Accessed Sept. 17, 2017.
