Alergija na mlijeko je najučestalija alergija kod djece u Bosni i Hercegovini. Osobe s alergijom na mlijeko moraju ga izbjegavati u svim formama uključujući sve mliječne proizvode, pa čak i proizvode bez laktoze. Glavni uzrok alergije na mlijeko su bjelančevine, a mliječni šećer (laktoza) razlog je pojave intolerancije tj. netolerancije ili nepodnošenja laktoze zbog nedostatka enzima laktaze u probavnom sistemu koja razgrađuje laktozu. Sastojci mlijeka, koji se koriste kao aditivi u mnogim prehrambenim proizvodima, također su izvor alergije i/ili intolerancije, zato je veliki broj hrane skriveni izvor alergena.
Mlijeko i mliječni proizvodi bogati su izvor bjelančevina /proteina. Kravlje mlijeko sadrži 30-35 g bjelančevina po litri, a broj bjelančevina, prisutnih u mlijeku koji mogu uzrokovati alergijsku reakciju, je velik. Najznačajniji bjelančevine koje su alergeni u mlijeku su beta-laktoglobulin, alfa-laktoalbumin, i kazein. Reakcija na bjelančevinu iz mlijeka (kravlje, kozje) u ljudskom organizmu uključuje imunološku reakciju. Mlijeko je vodeći alergen kod dojenčadi (oko 1% odrasle populacije i oko 2-3% djece). Najviše su izložena dojenčad i mala djeca, obzirom da su bjelančevine mlijeka prve strane bjelančevine s kojima se susreće organizam dojenčeta. Također, kod oko 50% osoba koje su zbog alergije na kravlje mlijeko uzimale sojino mlijeko, razvila se osjetljivost i na soju. Oko 50% osoba alergičnih na kravlje mlijeko, alergično je i na kozje mlijeko. Na sreću, preosjetljivost na mlijeko često nije trajni poremećaj. Pasteriziranjem mlijeka ne smanjuje se njegova alergogenost, a neki rezultati sugerišu čak i moguće povećanje alergogenosti.
Simptomi alergije na mlijeko
Alergijska reakcija na mlijeko je slična alergijama na drugu hranu, tj. bolesnik ima teškoće nekoliko minuta ili najkasnije dva sata nakon obroka, a javljaju se u probavnom sistemu, na koži i plućima. Najčešće zabilježeni simptomi poput urtikarije i otežanog disanja ne traju duže od jednog dana. U slučaju otežanog disanja, otoka i zatvaranja disajnih puteva, hitno se javite ljekaru.
Čitanje sastava proizvoda
Osobama koje imaju alergiju na pojedinu hranu (nutritivne alergije) preporučuje se pažljivo birati hranu i pomno čitati deklaraciju, naročito popis osnovnih sastojaka. Deklariranje alergena je regulisano Direktivom 2000/13/EZ o označavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane gdje je obvezno označavanje alergena u popisu sastojaka i dodatno naglašavanje upotrebom vrste pisma koje se jasno razlikuje od vrste pisma ostalih sastojaka, na primjer slovima, stilovima ili bojama u pozadini. Uprkos tome, još uvijek je moguće da hrana sadrži potencijalni alergen, iako nije naveden na deklaraciji. Uvijek pročitajte cjelokupan sastav proizvoda kako biste sa sigurnošću ustanovili da se ne radi o hrani koja sadržava mlijeko.
Mlijeko je sadržano u:
• Puter
• Sirutka
• Sir
• Jogurt
• Ghee / prečišćeni puter
• Galaktoza
• Kazein
• Šlag pjene i kreme
• Puding
• Vrhnje za kuhanje
• Nugat
Nemliječni prehrambeni proizvodi često sadrže kazein ili sirutku u prahu, sastojke izdvojene iz kravljeg mlijeka. Obratite pažnju na salame, hrenovke, paštete, sladolede i ostalu konzerviranu hranu.
Unakrsna alergijska reakcija
Unakrsna alergijska reakcija se javlja kada su proteini jedne vrste hrane slični proteinima druge vrste hrane. Kada se to desi, imunološki sistem ih ne može razlikovati i tada dolazi do unakrsne alergijske reakcije. Ova reakcija može da se desi kada novi alergeni pokazuju sličnosti sa do tada prepoznatim alergenima. Visok je stepen vjerovatnoće za unakrsnu alergijsku reakciju između kravljeg mlijeka i mlijeka ostalih sisara kao što su koza ili ovca. Prema studijama, rizik od alergijske reakcije na kozije ili ovčije mlijeko kod osoba sa alergijom na kravlje mlijeko je oko 90%. Rizik od unakrsne alergijske reakcije konzumirajući magareće mlijeko je mnogo manji (oko 5%).
Ishrana osoba koje su na dijeti “bez mlijeka”
Mlijeko je dobar izvor mnogih hranjivih sastojaka značajnih za mineralizaciju i rast kostiju. Ovo je naročito važno u dječijoj dobi i dobi puberteta. Hranjivi sastojci iz mlijeka su: proteine, kalcij, vitamin D, vitamin A, vitamin B12, riboflavin i fosfor. Kada vaše dijete izbjegava hranu koja sadrži mlijeko, moguće je da mu nedostaju jako važni nutrijenti u ishrani. Zato trebate birati hranu koja će nadomjestiti izgubljene nutrijente. Meso, perad, jaja, riba (posebno sitna riba koja se jede s kostima, račići i kozice), orašasti plodovi i mahunarke / leguminoze (sve vrste graha, grašak, leća) lako daju organizmu potrebne proteine. Kako biste nadoknadili kalcij, vaše dijete treba koristiti dosta nemliječnih proizvoda koji ga sadrže. Ponekad je potrebno više nego što dijete može pojesti. Mnoga nemliječna hrana koja je izvor kalcija nije baš najomiljena među djecom. Na primjer, jedna šolja zelenog lisnatog povrća (cvjetača, kelj, brokula, prokulica, kelj pupčar, repa, artičoka, šparoga, tikvica, špinat, blitva), sadrži istu količinu kalcija kao 120 ml mlijeka. Dijete koje treba 500 mg kalcija dnevno, mora pojesti količinu od oko 4 šolje zelenog povrća. Da li bi vaše dijete pojelo toliko zelenog lisnatog povrća? U nekim slučajevima ćete morati uvesti suplemente. Provjerite iznos proteina na pakovanju. Pravi omjer je 8 grama proteina na 250 ml mlijeka.
Zamjene za mlijeko
Ukoliko je vašem djetetu više od jedne godine, možete uvesti zamjenska mlijeka u ishranu, a mnoga su dodatno obogaćena kalcijem. Na tržištu Bosne i Hercegovine postoje mnoge zamjene za mlijeko bazirane na mahunarkama /leguminoze (soja), orašastim plodovima (badem, lješnjak), sjemenkama ili žitaricama (zob). Kada kuhate, puter možete zamijeniti biljnim margarinom ili biljnom mrsi. Na bh. tržištu još uvijek ne postoje voćni jogurti bez kravljeg mlijeka, ali postoji vrhnje za kuhanje od soje.
Prevencija i terapija
Eliminacijskom dijetoterapijom, tj. izbacivanjem kravljeg mlijeka iz prehrane kontroliše se alergija na kravlje mlijeko, a pri kupovanju hrane (posebno proizvoda od soje, obzirom da im se dodaju mliječne bjelančevine kako bi se povećao udio i kvaliteta bjelančevina) važno je utvrditi sadrži li hrana bjelančevine iz mlijeka. Navedena informacija može se dobiti pomnim čitanjem deklaracije na hrani i to popisa sastojaka, gdje treba biti navedeno sadrži li hrana mlijeko ili njegove bjelančevine . Odbacivanje mlijeka i hrane koja sadrži bjelančevine mlijeka rješenje je za sprječavanje alergije. Kruh i pekarske proizvode, kuhano tijesto, rižu, žitarice, griz, krompir i kolače potrebno je pripremati bez mlijeka.
Intolerancija laktoze vs. Alergija na mlijeko
Intolerancija laktoze nije isto kao alergija na mlijeko. Kod intolerancije laktoze, tijelo ne može provariti laktozu (mliječni šećer) koji se sastavni dio mlijeka i mliječnih proizvoda. Simptomi intolerancije laktoze mogu uključivati nadimanje, bol u stomaku i grčeve. Alergija na mlijeko je reakcija imunološkog sistema na protein iz mlijeka. Alergija na mlijeko može biti ozbiljna i opasna po život. Reakcija može uključivati urtikariju, povraćanje, otežano disanje ili anafilaktični šok. S druge strane, intolerancija laktoze ne uzrokuje reakciju imunološkog sistema.
Intolerancija laktoze
Laktoza ili mliječni šećer je jedini ugljikohidrat mlijeka i izvor je trećine njegove energetske vrijednosti. Izvor laktoze u prehrani prvenstveno su mlijeko i mliječni proizvodi, ali laktoza je i aditiv u mnogobrojnoj industrijski proizvedenoj hrani, dodacima prehrani i lijekovima, pa je potrebno čitati deklaracije. Mlijeko sadrži najviše laktoze, fermentirani mliječni napitci (jogurt i slično) sadrže manju količinu, a najmanje je ima u polutvrdim i tvrdim sirevima jer bakterije koje se koriste u proizvodnji fermentiranih mliječnih proizvoda i vrijeme potrebno za njihovu fermentaciju smanjuju nivo laktoze. Jedan decilitar (1dL) mlijeka ima 5 g laktoze, a tri male kašikežlice naribanog sira (parmezana) sadrže manje od pola grama laktoze. Netolerancija ili intolerancija laktoze podrazumijeva nemogućnost probave laktoze – mliječnog šećera. Laktoza se razgrađuje pomoću enzima laktaze, koji nastaje u crijevima. Intolerancija laktoze može biti i posljedica crijevne infekcije ili npr. upalnih bolesti crijeva. Kod ovakvih slučajeva nakon rješavanja infekcije tj. nakon izlječenja i simptomi intolerancije na laktozu se obično povuku. Intolerancija laktoze je česta i kod celijakije.
Urođena intolerancija laktoze vrlo je rijedak poremećaj. U tom slučaju koristi se dječja hrana bez laktoze. Intolerancija laktoze ne predstavlja veliku opasnost, ali može znatno smanjiti kvalitetu života. Obzirom na dob, intolerancija laktoze je češća kod starijih osoba koje imaju oslabljenu sposobnost stvaranja enzima laktaze. Dojenčad stvaraju dovoljne količine laktaze koja je potrebna zbog probave njihove jedine hrane – mlijeka. Kod većine osoba nakon dojenaštva dolazi do smanjene sposobnosti probave laktoze za 5-10%. Učestalost intolerancije laktoze među različitim kulturama izuzetno varira. Gotovo 100% Azijaca ne podnosi laktozu, a učestalost intolerancije laktoze u Skandinaviji je manja od 5%. Među stanovništvom srednje Evrope, 15 % osoba ima intoleranciju laktoze.
Simptomi
Ukoliko je stvaranje enzima laktaze, koji razgrađuje laktozu na glukozu i galaktozu smanjeno, neprobavljena laktoza dospijeva u debelo crijevo. Crijevne bakterije koriste laktozu kao hranu i nastaju plinovi, a prisutnost laktoze u debelom crijevu navlači vodu. Posljedica su neugodni simptomi: nadutost, grčevi, mučnina i proljev koji se javljaju najčešće do 2 sata nakon obroka. Simptomi intolerancije laktoze kod djece su blaži i učestalost među djecom je manja nego u odraslih.
Prevencija i terapija
Moguća prva reakcija na spoznaju o postojanju netolerancije laktoze jest izbjegavanje svih mliječnih proizvoda, ali s obzirom na sve ono što se gubi isključivanjem mliječnih proizvoda iz prehrane, dobro je znati da većina osoba s navedenim poremećajem može probaviti hranu koja sadrži do 6 g laktoze, što bi značilo pola šoljice mlijeka ili oko 1,2 dL. Preporučuje se konzumiranje manjih količina mliječnih proizvoda češće tokom dana kako bi se uskladio unos laktoze s količinom proizvedenog enzima laktaze. Postupno povećanje unosa mliječnih proizvoda raspoređujući ih po obrocima, kod nekih ljudi uzrokuje promjenu strukture crijevne flore i povećanje mogućnosti tolerancije fermentiranih proizvoda, pa nepoželjni simptomi mogu nestati. Kombinovanje mliječnih proizvoda s drugom hranom također smanjuje simptome. Moguće da je riječ o efektu ‘’razrjeđenja’’ jer se laktoza postepeno otpušta u crijeva. Mnoge osobe mogu također probaviti fermentirane proizvode poput jogurta i acidofilnog mlijeka, te tvrde i svježe kravlje sireve, jer u tim proizvodima skoro da nema mliječnog šećera. Ipak, korisno je na ambalaži proizvoda provjeriti navedenu količinu mliječnoga šećera.
Za ozbiljnije slučajeve intolerancije laktoze, preporučuje se izbaciti iz prehrane mlijeko i koristiti druge prehrambene izvore kalcija (vidi alergije na mlijeko). Također se preporučuje konzumirati mliječni proizvod sa smanjenim udjelom ili bez laktoze i upotreba enzima laktaze kao dodatka prehrani prije obroka u kojem ima mlijeka. Individualne razlike u podnošenju laktoze su velike i svako lično treba uskladiti količinu laktoze u prehrani u odnosu na jačinu simptoma, što znači da se određenoj količini laktoze u prehrani može prilagoditi skoro svako.