Šta je dugi Covid?
Dugi Covid je termin koji opisuje posljedice nastale usljed Covid 19 infekcije, a koje se nastavljaju i osjećaju sedmicama ili mjesecima nakon zaraze. Nacionalni institut za izvrsnost u zdravstvu i njezi (NICE) potvrđuje dugi Covid ukoliko traje duže od 8 ili 12 sedmica. Svjetska zdravstvena organizacije opisuje dugi Covid kao: “Stanje koje se javlja kod osoba koje su imale ili se sumnja da su prebolovale SARS CoV-2 infekciju.”
Istraživanje objavljeno u Junu 2021. na Imperial College u Londonu, koje je obuhvatilo pola miliona ljudi u Engleskoj, donosi dvije osnovne kategorije kontinuiranih simptoma: manja grupa ljudi sa respiratornim simptomima kao što su kašalj i kratak dah, a koji su obično imali ozbiljniji oblik Covid 19 bolesti te veća grupa ljudi sa generalnim simptomima kao što je umor.
Istraživanje koje je obuhvatilo osobe koje su prijavile simptome dugog Covida putem aplikacije COVID Symptom Study app također definiše dvije osnovne skupine simptoma – respiratorni koji uključuju umor i glavobolju te simptomi koji uključuju mnoge dijelove tijela uključujući srce, mozak i crijeva. U studiji provedenoj na 4,182 ljudi, srčani problem su najčešće prijavljeni – povećani otkucaji srca i ubrzano disanje, kao i probadanje, utrnulost tijela i tzv. moždana magla (brain fog).
Koliko ljudi dobije dugi Covid?
Prema dosadašnjim istraživanjima, dugi Covid je češći nego se o tome govori. Prema procjeni Ureda za nacionalnu statistiku (ONC) Velike Britanije, 1.2 miliona ljudi su prijavili simptome dugog Covida u periodu 4 sedmice nakon infekcije, a izvještaj je sačinjen u oktobru 2021. Ovaj broj nam govori da se radi 1.9 % cjelokupne populacije VB. Dugi Covid prema ovom izvještaju je definisan kao grupa simptoma koja je trajala više od 4 sedmice od inicijalne infekcije. Također, u procentima izraženo, 35% oboljelih od Covid infekcije su prijavili simptome dugog Covida koji su trajali i više od godinu dana od prvobitne infekcije.
A skoro dvije trećine osoba s dugim Covidom (65 %) su naveli da im simptomi dugog Covida ograničavaju dnevne aktivnosti.
Studija koju je objavio Imperial College London, u junu, a koja je provedena na pola miliona odraslih u Engleskoj koji su imali Covid, navodi da jedna trećina osoba koje su učestvovale u studiji, još uvijek imaju bar jedan simptom čak i 12 sedmica nakon infekcije.
Slične brojke donosi i studija rađena na 270,000 ljudi koji su imali Covid-19 u Sjedinjenim Američkim državama – 1/3 osoba je prijavila da i nakon 3-6 mjeseci od infekcije korona virusom, idalje ima bar jedan simptom. Studija objavljena u Septembru 2021. navodi da su simptomi češći kod osoba koje su bile na bolničkom liječenju i za nijansu češće kod žena.
Koji su simptomi dugog Covida?
Iako se veliki broj ljudi nakon prebolovanog Covida brzo oporavi, kod nekih simptomi infekcije mogu trajati sedmicama ili čak mjesecima. Ovo stanje poznato pod pojmom „Dugi Covid“.
Kod nekih osoba se smjenjuju faze poboljšanja i pogoršanja. Dugoročni simptomi korona virusa mugu uključivati:
• hroničan umor
• nedostatak ili kratak dah
• problemi sa spavanjem
• anksioznost i depresiju
• lupanje srca
• stezanje ili bol u prsima
• bol u zglobovima i mišićima
• nemogućnost fokusa – “moždana magla” (brain fog)
• promjene u mirisu i okusuchange to your sense of smell or taste
• kontinuiran kašalj
Postoji li testiranje na dugi Covid?
Ne. Ne postoji jedinstven test koji dijagnosticira dugi Covid. Radis se o stanju koje nije u potpunosti jasno, a uobičajena definicija dugog Covida je “dugotrajni simptomi nakon Covid 19 infekcije, koji još uvijek ne mogu biti jasno i ničim objašnjeni.”
Zakažite termin kod vašeg ljekara ukoliko imate dugotrajne simptome nakon Covida. Neki naučnici polažu nade u istraživanja vezana za korelaciju antitijela i imunološki sistem ljudi s dugim Covidom tj. da će uskoro biti u mogućnosti razviti serološko testiranje na dugi Covid.
Je li uobičajeno da imate bol u prsima nakon Covida?
Bol u prsima je čest simptom Covida 19. Neke osobe iskuse bol u prsima koja traje i dugo nakon infekcije ili se razvije tek nekoliko sedmica nakon infekcije korona virusom. Svakako je važno napomenuti da bol u prsima ne mora biti povezana s Covidom i da je neophodno konsultovati svog ljekara. Problemi sa srcem i plućima druge prirode također imaju bol u prsima za simptom.
Kada potražiti hitnu medicinsku pomoć?
Nazovite 124 ukoliko imate:
• Iznenadan bol u prsima, koji je intenzivan i ne prolazi
• Iznenadan bol u prsima praćen povraćanjem, mučninom, znojenjem i nedostatkom daha
• Iznenadan bol u prsima praćen nesvjesticom
Ukoliko imate čak i povremenu bol u prsima, nikada je ne treba ignorisati i važno je konsultovati svog ljekara. Poznato je da neke osobe nakon teškog Covida razviju problem sa srcem i cirkulacijom.
Bol u mišićima (mialgija)
Teške virusne infekcije, uključujući i Covid 19 mogu izazvati bolove u mišićima. Pogođeno područje je bolno na dodir te se bol povećava usljed pokreta ili istezanja.
Je li normalno imati bol u leđima nakon Covid?
Bol u leđima je najčešći simptom tokom ili nakon Covida 19. Neke osobe osjećaju trnce i probadanje. Međutim, kako teče oporavak, tako se i bolovi u leđima obično smanjuju. Pomaže lagana vježba, a joga je jedan od najboljih izbora.
Koliko dugo traje oporavak od dugog Covida?
Još uvijek učimo o trajanju bolesti i ona varira od osobe do osobe. Također, važno je napomenuti da i ostale virusne infekcije mogu duže trajati. Studija vođenja od strane naučnika s Leicester-a navodi da je osobama s dugim Covidom trebalo pet mjeseci i više da se oporave, dok je nekima trebalo 12 mjeseci i više.
Ko je u najvećem riziku da razvije dugi Covid?
Istraživači su analizirali podatke studije o COVID simptomima, a kako bi otkrili ko je u najvećem riziku da razvije dugi Covid. Navode da su stariji ljudi, žene i osobe koju su imale 5 ili više simptoma u prvoj sedmici infekcije korona virusom u većem riziku da razviju dugi COVID.
Otkrili su da dugi Covid pogađa oko 10% osoba između 18-49 godina starosti, a 20% osoba preko 70 godina. Istraživači navode da osobe s astmom češće razvijaju dugi COVID.
Studija s Imperial College u Londonu također navodi da se tendencija razvoja dugog COVIDa povećava s godinama. Navode da se rizik povećava 3.5 % na svakih 10 godina starosti i da je češći kod žena. Studija navodi i da su gojazne osobe u većem riziku, one koje puše i one koje su imale teški oblik Covida. Studija je sprovedena analizirajući podatke pola miliona Engleza koji su prijavili infekciju korona virusa u periodu između septembra 2020. i februara 2021.
Da li vakcinacija smanjuje rizik od dugog Covida?
Da – studija King Koledža iz Londona navodi da dvije doze vakcine upolovi rizik od razvijanja dugog Covida kod odraslih.
Mogu li djeca razviti dugi Covid?
Ured za nacionalnu statistiku Velike Britanije je objavio podatke iz studije sprovedene u Velikoj Britaniji, a koja se odnosi na podatke o osobama koje su razvile simptome 5 sedmica nakon infekcije. Studija pokazuje da je skoro 13 % djece u dobi od 2 do 11 godina i 14.5% djece u dobi od 12 do 16 godina prijavilo određene simptome koji su uključivali nesvjesticu, kašalj, glavobolju, bol u mišićima, gubitak čula mirisa i okusa, 5 sedmica nakon Covid 19 infekcije. Ono što nije jasno vidljivo iz studije je koliko djece je uključeno u istu.
Ako imam dugi Covid, da li sam pozitivan na testu?
Simptomi dugog Covida su uzrokovani odgovorom našeg organizma na virus, a koji se nastavlja i nakon inicijalne bolesti. Ovo znači da će test biti negativan, iako imate dugi Covid.
Ukoliko ste pozitivni na testu, vrlo vjerovatno imate novu infekciju tj. novi oblik virusa.
Savjeti za ublažavanje simptoma:
Pomoć kod umora i nedostatka daha
- Usporite s aktivnostima – planirajte dan i nemojte se forsirati
- Planirajte aktivnosti prema nivou energije koji imate u tom danu
- Česti kratki odmori su preporučljivi i korisniji su od dugih odmora tj. trebate se odmarati prije nego se iscrpite.
- Postepeno povećavajte nivo vježbe. Kratke šetnje ili vježbe istezanja će pomoći.
- ME Acosijacija je objavila brošuru o post Covid umoru
Dobro raspoloženje je važno za vaše mentalno zdravlje
- Posvetite se sebi i prihvatite da će biti loših dana
- Okružite se pozitivnim ljudima i porodicom
- Dnevne rutine su važne za osjećaj stabilnosti
- Ostanite aktivni – kretanje će pomoći lučenju endorfina i poboljšat će vaše raspoloženje
Savjeti za problem s pamćenjem
- Zapisujte i pravite podsjetnike, bilo da se radi o poslu ili posjeti ljekaru
- Napravite plan aktivnosti i pratite ih
