Fizički napor koji uzrokuje bronhokonstrikciju / EIB (astmu)
Svima je potrebna fizička aktivnost, pa tako i osobama s astmom. Jako i zdravo tijelo je najbolja odbrana od bolesti. Međutim, neke osobe koje imaju astmu, imaju i napade astme tokom vježbanja. Cilj je postići neometano obavljanje fizičke aktivnosti uz odgovarajuću terapiju.
Astma potaknuta fizičkim naporom /vježbom
Vježbanje može uzrokovati nedostatak daha kod svih osoba. Opstrukcija protoka zraka koja se javlja zbog vježbanja i fizičkog napora se naziva bronhokonstrikcija izazvana naporom (EIB). Stariji termin za ovo stanje je astma uzrokovana fizičkim naporom. Preko 90% osoba s astmom će imati simptome EIB-a tokom napora / vježbanja. Kod tinejdžera, ovo je najčešći uzrok simptoma astme.
Simptomi bronhokonstrikicije (EIB)
Simptomi uključuju:
• Kašljanje
• Zviždanje u plućima
• Nedostatak zraka
Kašljanje je najčešći simptom bronhokonstrikcije, i moguće je da bude i jedini simptom tokom napora. Simptomi se obično ne javljaju odmah na početku fizičkog napora. Simptomi mogu početi tokom vježbe, a vjerovatno će se pogoršati 5-10 minuta nakon prestanka vježbanja. Ukupno trajanje simptoma je od 20-30 minuta, a variraju od blagih do ozbiljnijih simptoma. Neke osobe će imati drugi ciklus simptoma (kasna faza), čak 4 – 12 sati po prestanku fizičke aktivnosti.
Šta uzrokuje bronhokonstrikciju (astmu) izazvanu naporom?
Kada vježbate, brže i dublje dišete, obzirom na veću potrebu tijela za kisikom. Obično udišete na usta, što znači da je zrak hladniji i suši nego kada udišete na nos. Suh i/ili hladan zrak je okidač za sužavanje disajnih puteva (bronhokonstrikcija). Vježba koja vas izlaže hladnom i suhom zraku će vjerovatno prije izazvati simptome astme nego vježba koja vas izlaže toplom i vlažnom zraku. Simptomi koji pogoršavaju bronhokonstrikciju (EIB) / astmu su:
• Visok nivo zagađenosti zraka
• Visok nivo koncentracije polena
• Izloženost iritansima kao što su npr. jaki parfemi
• Skorija prehleda ili epizoda astme
Dijagnoza
Važno je razlikovati bronhokonstrikciju (astmu) od loše fizičke kondicije. Da bi vam ljekar dijagnosticirao EIB, neophodno je uraditi određene testove. Nezaobilazan test je i mjerenje disanja prije i poslije fizičkog napora kako bi se utvrdila funkcija pluća.
Kako liječiti i kontrolisati EIB?
Uz odgovarajuću kontrolu, možete u potpunosti uživati u vježbanju i fizičkoj aktivnosti. Kako bi ovo stanje doveli do mirovanja, neophodno je:
• Prevenirajte simptome (npr. prekrijte nos i usta šalom, ukoliko vježbate po hladnom i suhom vremenu)
• Uzmite lijek prije vježbanja
• Zagrijte se prije početka vježbanje ili fizičkog napore uz odgovarajuće desetominutne
Djeca s bronhokonstrikcijom / EIB
Obavijestite nastavnike i trenere ukoliko vaše dijete ima EIB. Djeca bi ravnopravno trebala učestvovati u aktivnostima, s tim da je često neophodno uzimanje lijeka prije početka fizičke aktivnosti.
Koji sportovi su najbolji za osobe sa bronhokonstrikcijom / EIB?
Aktivnosti koje mogu biti okidači za bronhokonstrikciju (astmu):
• Sportovi koji se odvijaju po hladnom / suhom vremenu (skijanje, hokej, snowboard)
• Sportovi koji zahtijevaju konstantnu aktivnost (trčanje na duže staze, fudbal)
Aktivnosti koje rjeđe izazivaju bronhokonstrikciju (astmu):
• Sportovi kao što je odbojka, košarka, gimnastika
• Šetanje ili vožnja biciklom
• Plivanje
Mnogi olimpijski i profesionalni sportisti sa EIB-om postižu vrhunske rezultate u sportovima kojim se bave.
Koje vrste lijekova preveniraju ili liječe bronhokonstrikciju /EIB (astmu)?
Postoje tri vrste lijekova za preveniranje ili liječenje simptoma bronhokonstrikcije. Vaš ljekar će vam pomoći da pronađete one lijekove koji najbolje odgovaraju upravo vama.
Kratkotrajno djelujući beta agonisti / bronhodilatori:
Ovi lijekovi mogu spriječiti simptome ukoliko ih uzmete 10-15 minuta prije fizičke aktivnosti. Pomoći će prevenirati simptome u naredna 4 sata. Ovi isti lijekovi se koriste i nakon pojave simptoma.
Dugo djelujući bronhodilatori:
Ova vrsta lijeka se treba uzeti 30 do 60 minuta prije aktivnosti i samo jednom u toku perioda od 12 sati. Salmeterol (u Bosni i Hercegovini je registrovan Seretide iz ove skupine lijekova) može prevenirati simptome 10 – 12 sati. Ovaj lijek isključivo spriječava pojavu simptoma,a nikako ne pruža brzo olakšanje ukoliko dođe do razvoja simptoma.
Stabilizatori mastocita:
Kromolin i nedokromil se trebaju uzeti 15 do 20 minuta prije fizičke aktivnosti. Koriste se samo u prevenciji, i nemaju učinak kod pojave simptoma. Neke osobe koriste ove lijekove u kombinaciji kratko – djelujućim bronhodilatorom.
Zapamtite! Vi ili vaše dijete možete učestvovati u aktivnostima i sportu bez da osjećate simptome astme. Ne dozvolite da vas bronhokonstrikcija (astma) udalji od aktivnog života ili ostvarivanja zavidnih rezultata u sportu.