Jesen sa sobom donosi sezonsku alergiju, uzrokovanu specifičnim alergenima, najčešće peludom biljaka koje cvjetaju na jesen. U nosioce alergena spadaju ambrozija, pelin, kopriva i trputac. Ovaj oblik peludne alergije javlja se zbog boravka na otvorenom.
Za razliku od toga, postoje i alergeni koji stvaraju alergiju zbog boravka u zatvorenim prostorima. Topli zrak i povećana vlažnost zraka idealni su za razvoj plijesni i grinja. Plijesan se najčešće pojavljuje oko prozora, na kupaonskim pločicama i bilo kojem drugom vlažnom mjestu u kući. Plijesni se mogu pojaviti i po vlažnom drveću i lišću te širiti vjetrom. Grinje su najčešće skrivene na jastucima, plišanim igračkama, tepisima i tapeciranom namještaju.
Da biste spriječili pojavu grinja redovito provjetravajte prostorije, posteljinu perite na minimalno 60 stepeni i ako je ikako moguće rublje sušite vani. Plišane životinje su također pravo leglo grinja, a da biste ih se riješili stavite igračke na sedam sati u hladnjak. Trulo lišće, odnosno spore plijesni, mogu izazvati alergije i kihanje, jednako kao i već pomenute biljke koje cvatu na jesen.
Budite oprezni i s unošenjem biljaka u kuću, osobito pelargonija, zato što je zemlja puna opasnih spora koje mogu izazvati alergijsku reakciju. Obratite pažnju i na hrau koju konzumirate. Alergeni u korovu mogu unakrsno reagovati sa voćem i povrćem što može uzrokovati alergijsku reakciju. Pelud divljeg pelina reaguje s jabukama, celerom i mrkvom, a to je moguće zato što je struktura proteina u korovu slična proteinima u određenoj hrani.
Osnovni pokazatelji jesenske alergije jesu zapušen nos, kihanje, curenje nosa, osjetljive oči i malaksalost. Također, jesensko vrijeme utiče i na kažu te se može pojaviti osip. Ljudi koji imaju problema s kožnim ekcemima trebaju izbjegavati odjeću od vune. Osim toga, kožu njegujte hidratantnim kremama jer je suha kože podložnija iritaciji.
Jesenska peludna alergija najčešće traje od augusta do novembra.