Preklapanje astme i KOPB-a

Astma se smatra teškom kada je teško upravljati njenim simptomima. Hronična opstruktivna bolest pluća-KOPB, skup je plućnih bolesti koje izazivaju probleme s disanjem i ometaju protok zraka. U ovu grupu bolesti se mogu svrstati: astma, emfizem i hronični bronhitis. Većina ljudi koji pate od astme neće razviti KOPB, a mnogi ljudi koji imaju KOPB nemaju astmu. Međutim moguće je imati i jedno i drugo. Sindrom preklapanja ova dva stanja astme i KOPB-a(ACOS) nastaje kada neko ima ove dvije bolesti odjednom.

Simptomi ovog preklapanja su:

–Poteškoće s disanjem

-Wheezing

-Česti kašalj

-Osjećaj zategnutosti u plućima

-Višak sluzi

-Osjećaj umora

-Niska tolerancija fizičke aktivnosti

-Kratkoća daha pri rutinskim aktivnostima

I ako simptomi često nisu opasni, preklapanje ova dva stanja može biti jako opasno, čak i smrtonosno. U 2014. godini su, prema podacima centra za kontrolu i prevenciju bolesti, hronični respiratorni oblici bolesti, prvenstveno KOPB, treći vodeći uzročnik smrti u Sjedinjenim Američkim Državama. Oko 3 500 ljudi umre od astme svake godine, od kojih je polovina starija od 65 godina. Ljudi koji pate od astme možda ne shvataju da imaju KOPB. Ponekad se KOPB ne dijagnosticira sve dok je u umjerenoj fazi. Pogrešna dijagnoza se može uspostaviti kada simptomi KOPB-a oponašaju simptome astme.

Okidači

Okidači za astmu često uključuju alergene: polena, grinja, žohara, plijesni i peruti životinja. Alergeni  mogu pogoršavati simptome KOPB-a. Ako se ne liječi astma povećavaju se šanse za KOPB kod određenih pacijenata. Dakle KOPB nije isto što i astma, i nije uzrokovan alergijama. KOPB je zbirka plućnih bolesti a astma je dio zbirke, s tim da nekada nije prisutna. Međutim, KOPB može biti rezultat dugotrajne izloženosti nekim od istih faktora rizika sredine- često na radnim mjestima, koji takođe mogu uzrokovati tzv. poslovnu astmu. Pušenje je najveći rizik za nastajanje KOPB-a. Ono takođe pogoršava sve respiratorne probleme. Pušenje može smanjiti životni vijek, i ometati liječenje astme. Najvažnija stvar za Vaše zdravlje koju možete uraditi je, prestati pušiti. 

Dijagnoza

Kod mnogih pacijenata se često pogriješi kod uspostavljanja ove dijagnoze. Vrlo često se za astmu misli da je KOPB, ili obrnuto, ili pak ne prepoznati da su oba stanja prisutna. Ako imate astmu ili KOPB, tražite dodatna testiranja da biste utvrdili imate li ACOS(preklapanje astme i KOPB-a). Kada se ove dvije bolesti preklapaju, moraju se oba stanja liječiti. Dijagnoza teške astme znači da simptomi vaše astme ne reaguju dobro na lijekove koji se obično koriste za upravljanje astmom, poput inhalatornih kortikosteroida.Trebat će vam posebna njega i liječenje kako biste pokušali poboljšati rad pluća. Važno je razmotriti i druge bolesti da biste utvrdili postoje li drugi faktori koji vašu astmu čine teškom.

KOPB se najčešće dijagnosticira :

-Kod ljudi u dobi između 50 i 74 godine;

-Kod sadašnjih i bivših pušača;

– Kod ljudi koji imaju tešku astmu;

– Kod osoba koje su izložene dugotrajno nadraživačima iz zraka, uključujući hemikalije i duhanski dim;

– Kod osoba s porodičnom istorijom KOPB-a;

Dok se najčešće smatra da je KOPB bolest koja se javlja kod bijelih starijih muškaraca, po nekim izvještajima iz 2013.godine pokazalo se da žene za 37% imaju veće šanse da obole od ove bolesti. Rana dijagnoza i liječenje mogu promijeniti tok bolesti, te usporiti njegov napredak. Vaš alergolog može koristiti i test brzog disanja poznat kao  spirometrija. Na ovaj način će se imati uvid koliko dugo zrak ostaje u plućima, i kojom brzinom ide unutar i van. Vaš alergolog također može zatražiti CT i rendgen pluća. Nakon što utvrdi stadijum vašeg KOPB-a, te jačinu vaše astme, predložit će vam novi način liječenja kako bi poboljšali rad vaših pluća i time poboljšali kvalitet života. 

Liječenje i upravljanje ovim stanjem

KOPB je progresivna bolest, što znači da vremenom se pogoršava. Stoga je jako bitno na vrijeme uspostaviti dijagnozu s vašim alergologom. Alergolog je posebno obučen za upravljanje ovim stanjima, što znači da što prije krenete s tretmanom vaše stanje će biti bolje, a samim tim i kvalitet života. Posebno je važno sarađivati s alergologom kako biste upravljali simptomima i dobili najbolju moguću njegu za vaše specifične potrebe. Liječenje ovog stanja ne odgovara većini, te je individualni pristup ključan u svemu ovom. Liječenje podrazumijeva lijekove za smanjenje simptoma, dodatni kisik, i plućnu rehabilitaciju. Također se preporučuje vježbanje, tehnike disanja i izbjegavanje zagađenog zraka. Poduzmite korake što prije da poboljšate svoje zdravlje i kvalitet svog života. 

 reference:

  1. What is COPD? National Heart, Lung, and Blood Institute. http://www.nhlbi.nih.gov/health/health-topics/topics/copd. Accessed Feb. 11, 2016.
  2. Ferri FF. Chronic obstructive pulmonary disease. In: Ferri's Clinical Advisor 2016. Philadelphia, Pa.: Mosby Elsevier; 2016. https://www.clinicalkey.com. Accessed Feb. 11, 2016.
  3. Han MK, et al. Chronic obstructive pulmonary disease: Definition, clinical manifestations, diagnosis, and staging. http://www.uptodate.com/home. Accessed Feb. 15, 2016.
  4. Balkissoon R, et al. Chronic obstructive pulmonary disease: A concise review. Medical Clinics of North America. 2011;95:1125.
  5. Foreman M, et al. Genes and COPD. Medical Clinics of North America. 2012;96
/by