Alergija na alkohol

Iako su istinske alergije na etanol (stručni naziv za alkohol) rijetke, alkoholna pića mogu sadržavati niz različitih sastojaka koji mogu uzrokovati simptome alergije ili intolerancije. Ovi sastojci u alkoholnim pićima mogu izazvati simptome kod osjetljivih ljudi: 

·       gluten u pšenici, ječmu i raži 

·       histamin 

·       sulfiti 

·       kvasac

·       grožđe

·       kukuruz

 

Gluten, protein koji izaziva reakcije kod osoba s celijakijom ili kod alergični osoba, nalazi se u tri žitarice: pšenici, ječmu i raži. Ječmeni slad se koristi za izradu piva i nekih drugih napitaka u bocama. Postoje i druga piva koja također sadrže pšenicu. Dakle, ako imate alergiju na gluten ili celijakiju, moraćete se odreći piva. 

Situacija je komplikovanija kada se radi o destiliranim alkoholnim pićima čiji proces pripreme uključuje žitarice koje sadrže gluten. Najčešća destilirana pića koja se ponekad proizvode od pšenice, raži i ječma su džin, votka i viski (uključujući burbon). Međutim, iako se prave od miksa žitarica, proces destilacije ih čini bezbijednim i za osobe s celijakijom i alergijom na gluten.

Prema Američkoj dijetetskoj asocijaciji (ADA), destilirana alkoholna pića su sigurna za osobe s celijakijom i alergijom na gluten (uvažavajući prehrambene smjernice za celijakiju), osim ako se u pića dodaju arome nakon destilacije. Međutim, ovo je kontroverzna tema jer mnoge osobe s celijakijom ili osjetljivošću na gluten prijavljuju reakcije i na destilirana alkoholna pića. 

Ipak, ukoliko ne želite konzumirati alkohol koji ima glutensku bazu, možete isprobati votku na bazi krompira ili grožđa te viski bez glutena napravljen od sarga (zrno bez glutena). Obzirom da je komercijalno bezglutensko tržište uznapredovalo, mnogi proizvođači nude alkoholna pića koja su označena kao bez glutena. Na primjer, postoji niz piva koja su u potpunosti izrađena od sastojaka bez glutena.

Uobičajena alkoholna pića koja su bez glutena uključuju vino i većina rakija. No, pažljivo čitajte etikete jer neke aromatizirane rakije uključuju zaslađivače i aditive koji mogu sadržavati gluten.

Mnoge namirnice, uključujući sir s plijesni i crno vino sadrže visok nivo histamina. Radi se o istoj hemijskoj supstanci koja je uključena u brojne alergijske reakcije u organizmu, a alergijska reakcija na hranu s visokom koncentracijom histamina zapravo može ukazivati na intoleranciju na histamin. 

Naš organizam ima dva enzima koji bi trebali razgrađivati histamin. Ponekad ti enzimi ne djeluju onako kako bi trebali. Kada je to slučaj, moguća ja pojava raznih simptoma intolerancije na histamin, uključujući tzv. “glavobolju od vina.” Postoje i dokazi da je histamin povezan s migrenama. Iako crno vino ima izraženu visoku koncentraciju histamina, sva alkoholna pića imaju visok udio histamina.

 

Antihistaminici poput feksofenadina i cetirizina mogu pomoći u ublažavanju simptoma intolerancije histamina. Međutim, najbolji tretman je izbjegavanje histamina u hrani koju konzumiramo, uključujući i alkohol. Hrana bogata histaminima koju također treba izbjegavati uključuje: suhomesnate proizvode, špinat, paradajz i fermentiranu hranu poput kefira.

 

Grupa spojeva koji sadrže sumpor, poznata kao sulfiti, prirodno se javlja u vinu i pivu, a sulfiti pomažu u spriječavanju razmnožavanja štetnih bakterija u ovim pićima. Osim toga, vinogradari ponekad dodaju više sulfita u vina jer djeluju kao konzervansi. Međutim, kod osjetljivih osoba, sulfiti mogu izazvati napade astme ili čak ozbiljnu alergijsku reakciju – anafilaksiju.

Za osobe osjetljive na sulfite, neznatne količine sulfita obično ne izazivaju napade poput astmatičnih, ali sve što više pijemo alkohola u datom momentu,  količine sulfita se povećavaju, kao i šanse da se doživi reakcija. U BiH, zakoni o etiketiranju proizvoda ne zahtijevaju da se na naljepnici navede koncentracija sulfita ukoliko je veća od 10 dijelova na milijun (ppm), a kada bi se trebalo na etiketi istaknuti “sadrži sulfite”.

Ako vas je alergolog upozorio da vam prijeti anafilaksija zbog alergije na sulfite, morat ćete izbjegavati vino. Također biste trebali nositi EpiPen da biste sami ubrizgali epinefrin (adrenalin) u slučaju teške reakcije. Ne postoji vino bez sulfita. Iako se organskim vinima,  po pravilu, zakonom ne dozvoljava uključivanje dodatnih sulfita (a što nije slučaj sa zakonima u regionu), neka vina sadrže dovoljne količine prirodnih sulfita koji mogu idalje prestavljati prijetnju po zdravlje, naročito osobama s astmom.

 

Vrsta kvasca koja se koristi za fermentiranje mnogih alkoholnih pića je jednostanična gljiva, obično poznata kao pivski kvas. Znanstveno ime je Saccharomyces cerevisiae i to je isti kvasac koji se koristi i za rast peciva. Alergije na Saccharomyces cerevisiae su medicinski dokazane i najvjerojatnije se pojavljuju kod ljudi koji imaju alergiju i na plijesan. 

Pivski kvas se koristi u svim fermentiranim alkoholnim pićima – pivu, vinu, žesticama i drugim sličnim pićima – pa bi ih osobe koje imaju alergiju na kvasac trebale izbjegavati. Do danas je provedeno vrlo malo istraživanja o alergijama na kvasce. Ukoliko ste alergični na kvasac, a ne želite se odreći navedenih alkoholnih pića, trebali biste se savjetovati sa svojim ljekarom. 

Važno je napomenuti da pivski kvasac nije isti organizam kao Candida albicans, za koju neki alternativni ljekari nagađaju da može uzrokovati sve – od hroničnog umora do depresije. Iako se praktičari slažu da Candida albicans može izazvati akutne infekcije, većina stručnjaka odbacuje teoriju da je hronična kandidijaza odgovorna za širok spektar zdravstvenih problema.

 

Alergije na grožđe su rijetke, ali su opisane u medicinskoj literaturi. Osim vina, osobe s alergijama na grožđe trebaju izbjegavati armagnac, konjak, ouzo, vermut, šampanjac te mješavine za martini. Neke moguće alternative vinu i žestokim alkoholnim pićima uključuju japansko vino od šljiva koje ima slatkast okus. 

 

Do danas je aktuelno pitanje da li je destilovani alkohol od kukuruza siguran za osobe s alergijama na kukuruz te ovom pitanju se daje vrlo malo pažnje u recenziranoj medicinskoj literaturi. Studija slučaja iz 1999. godine na pacijentu koji je pokazao alergiju na kukuruz i doživio anafilaksiju izazvanu pivom, pokazala je da je destilirani alkohol dobiven iz kukuruza siguran za osobe s alergijama na kukuruz. 

Naime, destilirani alkohol dobiven iz kukuruza je vjerojatno siguran za pacijente s alergijama na kukuruz jer znanstvenici nisu mogli dokazati prisutnost proteina nakon procesa destilacije.

Obzirom na to da su klinički dokazi o kukuruzu i destilovanom alkoholu veoma oskudni, možda biste trebali razgovarati sa svojim alergologom prije konzumiranja destiliranog alkohola iz kukuruza. Osobe s alergijama na kukuruz trebaju izbjegavati alkohole dobivene iz kukuruza, prije svih, burbon. Od kukuruza se mogu destilirati i druge vrste alkoholnih pića, npr. viski i neke votke, pa se savjetuje da obavezno provjerite etiketu prije konzumiranja.

Iako su neka piva sigurna za upotrebu – ne sadrže kukuruz – većina njih nije. Vino je sigurno za osobe s alergijom i intolerancijom na kukuruz. Svakako bi se trebala obratiti pažnja i na arome koje se dodaju likerima ili rakijama jer one mogu sadržavati kukuruz. 

 

ZAKLJUČAK:

Netolerancija na alkohol dolazi u mnogim oblicima. Ako imate bilo kakvu alergiju na hranu, važno je biti vrlo oprezan s alkoholnim pićima koja konzumirate. Konsultujete ljekara kada niste sigurni šta je najbolje za vaše zdravlje.