Šta je alergijski kolitis?
Alergijski kolitis je stanje kada bebin imuni sistem pretjerano reaguje na proteine koji se nalaze u kravljem mlijeku. Ova reakcija dovodi do upale i ulcerizacije (mala oštećenja) debelog crijeva. Kod dojenčeta do pojave krvi dolazi zbog nezrelog imunog sistema crijeva, izlaganja većoj količini proteina u sklopu mliječnih formula i povećane propustljivosti crijevne sluznice kod različitih crijevnih infekcija. Bebe se razlikuju po osjetljivosti na kravlje mlijeko. Neke imaju slabe i skoro neprimijetne simptome, dok druge bebe mogu imati krv u stolici čak i ukoliko majka dojene bebe popije samo malo mlijeka u jutarnjoj kafi. 
Ko je izložen riziku od alergijskog kolitisa?
Alergijski kolitis nije neuobičajen i pogađa oko 3% beba dojenačke dobi. Bebe iz porodica s historijom alergija i astme imaju malo veći rizik od razvijanja ovog stanja.
Kako ga liječiti?
Svaki pedijatar će sa lakoćom prepoznati o čemu se radi te prepisati odgovarajuću terapiju. Ukoliko su simptomi malo izraženi uz samo sporadičnu pojavu krvi u stolici, dojenje se u najvećem broju slučajeva neometano nastavlja. Pri izraženijim tegobama, ukoliko majka doji dijete, potrebno je da se mlijeko i mliječni proizvodi potpuno eliminišu iz ishrane majke u periodu 3–7 dana, usljed čega u najvećem broju slučajeva dolazi do nestanka krvi u stolici, a majka ishranu poslije ovog perioda treba da nastavi bez kravljeg mlijeka, ali sa mogućnošću postepenog uvođenja mliječnih proizvoda (jogurt, sir, kiselo mlijeko). Nekada je potrebno da majka duže vremena ne unosi proteine kravljeg mlijeka u svoju ishranu.
Ukoliko je beba na ishrani formulom, ili ako se krv u stolici nastavi i poslije eliminacione dijete majke, potrebno je davanje proteinskih hidrolizata, specijalnih formula, koje će preporučiti pedijatar u zavisnosti od stanja. Potrebno je oko dvije sedmice da se dijete privikne na novu formulu, a ako dobro reaguje nastavlja se hranjenje djece mliječnim hidrolizatima sve do navršene prve godine života.
Kada se zabrinuti?
Alergijski kolitis može uzrokovati probleme s hranom, što je posebno važno zbog bebinog rasta i razvoja. U ekstremnim slučajevima, debelo crijevo može nateći do te mjere da hrana ne može proći ali i sluznica crijeva može nateći i spriječiti apsorbciju hrane. Ukoliko je ovo slučaj i s vašom bebom, neophodno je uvesti intravenoznu prehranu do zaliječenja crijeva.
Koje se komplikacije mogu vezati za alergijski kolitis?
Između 4. i 6. mjeseca života, mnoge bebe prolaze kroz fazu refluksa (povraćanje hrane), ova faza može biti iznimno teška za bebe s alergijskim kolitisom. Ovo znači da iako pratite sva prehrambena uputstva za bebu s alergijskim kolitisom, njeno debelo crijevo idalje može biti iziritirano što ne mora značiti da se alergijska reakcija vratila. Dobra vijest je da stanje s refluksom obično prolazi oko 7. mjeseca života.
Šta uzrokuje alergijski kolitis?
Vrlo je vjerovatno da alergijski kolitis uzrokuje kombinacija više faktora, a prije svega promjena u imunološkom sistemu majke tokom trudnoće te nezrelost imunološkog sistema bebe. Međutim, još uvijek nije poznato kako neke bebe razviju alergijski kolitis dok druge ne. Moguće da veliku ulogu igra i nasljedni faktor, obzirom da češće obolijevaju bebe s historijom alergija i astme u porodici.
Simptomi alergijskog kolitisa?
Bebe s alergijskim kolitisom mogu biti nervozne, međutim bez većih odstupanja u ponašanju od beba koje ne pate od alergijskog kolitisa. Siguran simptom je krv u stolici koja liči na krvave končiće. Neka dojenčad imaju i proljev, povraćaju te imaju i druge alergijske simptome što uključuje zapušen nos ili pojavu ekcema na koži (atopijski dermatitis). Važno je znati da simptomi variraju zavisno od bebe te da mogu biti slabiji i jači.
NPP (Najčešće postavljena pitanja)
P: Kako znati da vaša beba ima alergijski kolitis i da treba ljekarski pregled?
Ukoliko je vaša beba razdražljiva duže vrijeme, ima gasove i povraća, trebate zakazati pregled kod pedijatra. Krv u stolici je siguran znak za posjet ljekaru koji će vas nakon toga uputiti gastroenterologu ukoliko za to bude potrebe. Na kraju, vi najbolje znate svoje dijete i trebate u bilo kojoj nedoumici kontaktirati i tražiti ljekarski savjet.
P: Hoće li moja beba biti dobro?
Da. Alergijski kolitis se lako liječi i na način da izbjegavate proteine koji štete vašoj bebi.
P: Koja je razlika između alergijskog kolitisa i alergije na mlijeko?
Alergijski kolitis je vrsta alergije na mlijeko ali ne uzrokuje ozbiljne – po život opasne reakcije koje se obično javljaju kod djece s klasičnom alergijom na mlijeko.
P: Da li je alergijski kolitis opasan po život?
Jedino u slučaju rijetkih i ekstremno opasasnih slučajeva.
P: Hoće li moje dijete prerasti ovu alergiju?
Vrlo vjerovatno hoće. Značajna većina djece prerastu alergiju na mlijeko do treće godine života.
P: Da li je moje dijete obzirom na alergijski kolitis u riziku da razvije druge alergije na hranu ili problem s probavnim traktom?
Obzirom da bebe s alergijskim kolitisom većinom dolaze iz porodica s nutritivnim i inhalatornim alergijama, one imaju isti nasljedni rizik i za razvoj drugih alergija kao i ostala djeca rođena u takvim porodicama. Međutim, alergijski kolitis kao takav nema vezu s razvojem drugih alergija.
P: Mogu li se simptomi kod moje bebe povezati s poremećajem upale crijeva (IBD) ili sa sindromom iritabilnog crijeva (IBS)?
Ne! Iako je pitanje opravdano, u ovoj dobi, djeca su još premlada da bi pokazala bilo kakve znakove IBD-a ili IBS-a, pa čak iako jedan ili oba roditelja imaju ove poremećaje.
P: Trebam li odgoditi uvođenje čvrste hrane mojoj bebi?
Odgovor je ne. Uvedite čvrstu hranu kada ste i planirali, a najbolje između 4. i. 6. mjeseca života. Međutim, obzirom da ova djeca mogu imati sklonost ka alergijama drugih proteinskih namirnica, uvođenje bjelanca, koštunjavih plodova i ribe treba odložiti nekoliko mjeseci od redovnog vremena kada se ove namirnice uvode u ishranu.
