Postoje različiti alergotestovi tj. testovi za određivanje alergena. Neki od najučestalijih su: test ubodom lancetom (prick), test unošenjem alergena u kožu (intradermalni test), test grebanjem (scratch) te test kontaktnim načinom (patch). Uobičajeno mjesto primjene kožnih testova je unutarnja strana podlaktice, uz iznimku kontaktnih testova koji se izvode na koži leđa. Također, preporučeno je uraditi i test krvi (TRUE) test.
Test ubodom lancetom (prick)
Testiranje na koži može potvrditi neke od najučestalijih vrsta alergija. U nekim slučajevima, ovaj vid testiranja može dati najtačnije informacije, a ujedno predstavlja i najjeftiniji način za utvrđivanje alergena. Prilikom ovog testa (prick) te testa grebanjem (scratch), doktor aplicira kapljicu mogućeg aleregena na kožu. Potom lagano ubode ili zagrebe kožu. Ukoliko ste osjetljivi na određenu tvar, doći će do crvenila, oticanja ili svrbeža tog dijela kože unutar 15 minuta od nanošenja. Možda ćete primijetiti i okrugle izbočine, slične urtikariji. Obično, što je krug na koži veći, veća je i vjerovatnoća alergije na nanešenu tvar.
Važno je znati:
- Pozitivan rezultat testa na koži, ne znači nužno i dijagnozu alergije
- Pozitivan rezultat testa na koži ne predviđa ozbiljnost alergijske reakcije
- Negativan test na koži obično znači da niste alergični
Intradermalni test na koži
Intradermalno (ispod kože) testiranje je kada ljekar ubaci malu količinu alergena ispod vanjskog sloja kože. Ljekar se može odlučiti na ovaj test ukoliko je prick test negativan ali se idalje sumnja na prisustvo alergija.
Testovi iz krvi (seruma) (specifični IgE)
Ukoliko imate problema s kožom (npr. atopijski dermatitis), vaš ljekar se može odlučiti na testiranje krvi. Ovaj vid testiranja se svakako preporučuje i kada su u pitanju manja djeca. Naime, uzima se uzorak krvi te se šalje na analizu. U laboratoriju se dodaju alergeni u vaš uzorak krvi, a potom se mjeri količina antitijela koje proizvede vaša krv u borbi s alergenima. Ovaj test se naziva specifični IgE (sIgE) tzv. RAST. Ovaj način testiranja nije najpouzdaniji obzirom na visok stepen lažnih pozitivnih rezultata. Važno je znati da ne postoji test koji može odrediti jačinu i ozbiljnost alergijske reakcije kod svake pojedinačne osobe.
Provokacijski testovi
Provokacijski testovi provode se s ciljem da se kod pacijenta izazove (provocira) blaži alergijski odgovor kao potvrda da boluje od određene alergije. U tim se testovima uzročni alergen primjenjuje direktno na sluznici nosa, bronhija, očiju ili želuca. Na taj se način izazivaju simptomi alergijske hunjavice, konjunktivitisa i astme. Pozitivan rezultat najsigurniji je dokaz preosjetljivosti na određeni alergen. S obzirom na narav testa, ti testovi nose određeni rizik neželjenih posljedica koje su ponekad i vrlo ozbiljne te se izvode samo kada prijašnji dijagnostički postupak nije dao odgovarajuće rezultate. Ovi testovi se izvode samo u specijaliziranim, najčešće bolničkim jedinicama, a ljekar mora strogo nadgledati postupak zbog mogućeg rizika od anafilakse (ozbiljne – po život opasne reakcije).
Kontaktni test
Ovaj test određuje koji alergeni mogu biti uzročnici kontaktnog dermatitisa. Vaš ljekar će staviti malu količinu mogućeg alergena na vašu kožu, prekriti zavojem i sačekati reakciju koje se dešava u periodu od 48 – 96 sati. Ukoliko budete alergični, razvit ćete lokalizovan osip.
Važna napomena: prije testiranja se ne smiju uzimati antihistaminici najmanje 10 dana, jer lijekovi mogu uticati na rezultate testiranja.
