Ono što su žohari za insekte to je ambrozija za biljke!
Kako se boriti protiv alergije na ambroziju?
August polako prolazi, ali ne i alergija na ambroziju. U ovom tekstu vam donosimo sve važne informacije o ovoj biljci. Pišemo o simptomima alergije na ambroziju, dijagnozi, prevenciji i terapiji. Objasnit ćemo povezanost alergije na ambroziju i potrebe za izbjegavanjem nekih namirnica te načine uništavanja ove biljke.
Ambrozija i alergija
U narodu poznata kao limundžik, partizanka, krausova trava ili fazanuša je zapravo ambrozija koja je jedna od najizdržljivijih i najotpornijih vrsta korova. Pripada porodici biljaka Asteraceae, a kojoj pripadaju i žalfija i suncokret.
Ambrozija je u naše krajeve došla iz Amerike u kojoj je poznato 17 različitih vrsta ove biljke. Najviše raste u ruralnim područjima, ali zbog velike otpornosti i brzog rasta može se naći na svim zelenim površinama, uključujući parkove, livade, napuštene parcele i gradilišta. Često se može naći duž puteva i riječnih obala. Raste kao korov u visinu od 0,5 do 1,5 metara. Ambrozija može napredovati i na zemljištu koje je siromašno hranljivim materijama, raste čak i na hemijskim obrađenim površinama, a njeno sjeme može da živi u zemlji nekoliko godina i tek da naraste kada se stvore povoljni uslovi. Ambrozija počinje da raste u aprilu. A vijek jednog sjemena je čak 39 godina.
Jedna biljka ambrozije može osloboditi preko milijardu polenskih zrnaca u toku jedne sezone, a sam polen ambrozije je toliko lagan da lako putuje zrakom i nekoliko hiljada kilometara od matične biljke.
Kada je sezona ambrozije?
Klimatske promjene omogućavaju ambroziji da što duže traje. Prisutna je do kasne jeseni. Velike temperature produžavaju cvjetanje ambrozije, tako da je polenizacija u nekim regijama od sredine jula pa sve do novembra. Ipak, najveća koncentracija ambrozije je uglavnom krajem augusta i sredinom septembra.
Nova studija o širenju ambrozije navodi da će ova biljka biti sve više prisutna, a usljed porasta ugljen dioksida i povećanja temperature. Ova činjenica produžava period cvjetanja ambrozije i broj alergičnih osoba. Sezona ambrozije završava se sa većom hladnoćom i mrazom, ali nivo polenizacije se smanjuje nekoliko sedmica prije.
Proljeća i ljeta s dosta kišnih dana pogoduju rastu ambrozije, a samim tim i njenom cvjetanju (polenu) koje je veliki problem alergičnim osobama.
Najveća koncentracija ambrozije je u periodu od 10 ujutro do 16 h popodne.
Simptomi alergije na ambroziju
Simptomi alergije na ambroziju su slični simptomima alergije na polen trava i drveća.
Najčešći simptomi alergije na ambroziju su:
- svrab i zapušen nos,
- kihanje
- curenje iz nosa (bistri sekret),
- suzne i crvene oči,
- osjećaj grebanja i golicanja u grlu,
- kašalj i otežano disanje,
- crveni pečati na koži
Alergija na ambroziju također može pogoršati simptome astme, konjuktivitisa, nazalne polipoze i dovesti do hronične upale sinusa. Alergični na ambroziju često imaju probleme i sa snom te vrlo često i probleme s kožom (ekcemi).
Ambrozija i atopija
Polenska groznica ili alergijski rinitis pogađa oko 30% stanovništva, a alergija na ambroziju spada među jednu od najjačih inhalacionih alergija. Procjenjuje se da svaki osmi stanovnik u svijetu, a čak svaki peti stanovnik Bosne i Hercegovine ima alergiju na ambroziju.
Osobe sa alergijskim rinitisom, astmom ili ekcemom također mogu biti ugroženi i imati alergijsku reakciju.
Dijagnozija alergije na ambroziju
Ukoliko primjetite pojavu gore navedenih simptoma krajem ljeta ili početkom jeseni, obratite se alergologu. Da bi se ustanovila alergija na ambroziju, ljekar će vas pitati o simptomima, vremenu pojave simptoma, a obzirom da se alergija na grinje i vlagu može pojaviti u isto vrijeme. Sljedeći korak je vrlo često prick test kada vam ljekar stavlja blagu koncentraciju alergena na kožu. Nakon 10 – 15 minuta, ukoliko postoji reakcija – pojaviće se crvenilo na koži – crveni pečat (urtika) od čije veličine zavisi jačina alergije.
Ukoliko test na koži ne može da se uradi zbog terapije ili drugih razloga, moguće je ustanoviti alergiju na ambroziju i putem krvi (true test).
Terapija
Ne postoji lijek za alergiju, a što uključuje i alergiju na ambroziju. Alergolog će preporučiti adekvatnu terapiju koja uključuje lijekove protiv simptoma alergije – sprej za nos, kapi za oči i antihistaminike. Od sprejeva za nos, najčešće se koriste nazalni glikokortikoidi koji smanjuju zapaljenje sluznice nosa, zatim i antileukotrijeni i kromolini, a koje alergolog po procjeni može uvesti u terapiju.
Mnogi lijekovi za ublažavanje simptoma alergija se počinju uzimati i dvije sedmice prije početka cvjetanja određene biljke na koju je pacijent alergičan.
Ipak, najbolji način suzbijanja simptoma alergije je izbjegavanje alergena.
Prevencija
Izbjegavanje ambrozije je ključna stvar u sprječavanju alergijskih simptoma. Nekoliko praktičnih savjeta za smanjenje simptoma alergije:
- Pokušajte da krajem ljeta izbjegavate izlaske kada je najveća koncentraciju ambrozije u vazduhu – kasni prije podnevni sati.
- Zatvarajte prozore u kući i u autu te koristite klimu. Filtere rashladnog uređaja redovno čistite jer i oni uvlače polen. Polen se unosi u kuću na odjeći, kosi, tijelu, na kućnim ljubimcima, tako da će svakodnevno čišćenje u periodu cvjetanja ambrozije znatno pomoći u otklanjanju alergena. Ukoliko imate mašinu za sušenje veša koristite je ili sušite veš u kući.
- Koristite HEPA filtere u svakoj prostoriji. Kupite i usisivač sa HEPA filterom.
- Mijenjajte posteljinu najmanje jednom sedmično i perite je na 60 stepeni.
- Ispirajte nozdrve fiziološkom otopinom dva puta dnevno.
VAŽNO: Granična vrijednost ovog alergena po kubnom metru vazduha je 15, a sve preko izaziva reakciju kod osoba koje imaju alergiju na ambroziju. U sezoni cvjetanja biljke, ova vrijednost se može duplirati.
Kako uništiti ambroziju?
Ukoliko imate ambroziju u dvorištu, komšiluku ili blizini zgrade, pobrinite se da bude uklonjena. Uklanjanje ambrozije iz korijena je jedini način koji osigurava izbjegavanje kontakta s ovom biljkom. Naime, ambroziju je moguće iskorijeniti jedino čupanjem iz korijena. Kada je samo pokosite, dovoljno je 15 dana da ponovno izraste.
NAPOMENA: Ukoliko primijetite ambroziju na javnim površinama kontaktirajte komunalno preduzeće, a ukoliko ste sami odlučili da je iščupate, obavezno koristite zaštitnu masku.
Unakrsna alergijska reakcija
Osobe koje imaju inhalatornu alergiju, često pate od simptoma i nakon konzumiranja sirovog voća, povrća i orašastih plodova. Inhalatorne alergije koje često dovode i do nemogućnosti konzumiranja nekih namirnica su alergije su polen breze, trave i ambrozije.
Alergični na ambroziju mogu imati alergijsku reakciju kada jedu dinju, grožđe, tikvice, mrkvu, lubenicu, celer, banane, krastavac, sjemenke suncokreta ili kada piju čaj od kamilice ili jedu med koji sadrži polen iz porodice biljaka Asteraceae kojoj pripada ambrozija.
Unakrsna reakcija najčešće se manifestuje na sluznici usne duplje u vidu svraba, otežanog gutanja i grebanja grla, oticanja jezika i usana, ali moguća je pojava i ozbiljnijih simptoma. Proteini voća i povrća su često slični proteinima alergene biljke.
4 savjeta za svakodnevnu primjenu
1. Hidratacija. Savjetuje se 8 do 10 čaša vode na dan. Možete piti čaj od kurkume koji djeluje antiupalno – kurkuma je također prirodno sredstvo protiv bolova. Izbjegavajte čaj od kamilice zbog unakrsne alergije.
2. Hrana. Pored toga što treba izbjegavati određenu hranu koja je ukrštena sa polenom ambrozije, pokušajte unositi što više proteina, ribe i mesa, naročito lososa i govedine, ako na njih niste alergični. Budite oprezni sa svježim voćem i povrćem, medom i orašastim plodovima.
3. Osluškujte svoje tijelo. Pratite stolicu, nadutost stomaka, kožu te na taj način osigurajte da ne jedete namirnice koje vam smetaju.
4. Higijena. Perite kosu svaku noć, redovno mijenjajte posteljinu koju ste oprali na minimalno 60 stepeni. Budite oprezni s hemijom i mirisima koji dodatni narušavaju imunitet. Izbegavajte omekšivače, izbjeljivače, parfeme, dezodoranse, sapune, osvježivače i koristite prirodne deterdžente i organsku dekorativnu kozmetiku.
Izvori: www.acaai.org
