Antihistaminici se koriste u liječenju alergijskih stanja. Korisni su za ublažavanje osjećaja svrbeži i iritacije koji se javljaju kao rezultat oslobađanja histamina. Antihistaminici se koriste kod alergijskog rinitisa, alergijskog konjuktivitisa, urtikarije, dok nemaju nikakvog uticaja na anafilaksiju. Bez obzira na uzrok alergijske reakcije, antihistaminici su osnovni oblik liječenja.
Antihistaminici se vežu na histaminske receptore na površini ćelija. U tijelu postoje četiri vrste histaminskih receptora H1-H4, pri čemu su H1 i H2 najviše izraženi. H1 receptori histamina se nalaze u različitim ćelijama, uključujući stanice disajnih puteva i vaskularnih glatkih mišića, endotelne ćelije, epitelne ćelije, eozinofile i neutrofile. Iako receptori vežu histamin, mogu i konstutivno signalizirati bez vezivanja histamina na površini ćelija. Postoji ravnoteža između aktivnog i neaktivnog oblika receptora. Prisustvo histamina stabilizira receptor u njegovom aktivnom obliku, dok antihistaminici stabiliziraju neaktivni oblik receptora.
Vrste antihistaminika?
Antihistaminici prve generacije koji izazivaju pospanost – ova generacija antihistaminika posebno je loše uticala na starije pacijente. Neki od nepovoljnih simptoma prilikom korištenja su bili: suha usta, zadržavanje mokraće i delirijum. U antihistaminike prve generacije spadaju klorfenamin, hidroksizin i prometazin za koji je dokazano da oštećuje tkiva pa čak i da izaziva gangrenu. Na ovo je upozorila FDA.
Antihistaminici druge generacije koji ne izazivaju pospanost – u ovu generaciju spadaju loratadin, feksofenadin i cetirizin.
Antihistaminici dolaze u raznim oblicima, a koji uključuju: tablete, kapsule, tečnosti, sirupe, kreme, losione, gelove, kapi za oči i nazalne sprejeve.
Koja vrsta antihistaminika je najbolja?
Ne postoje dokazi koji govore u prilog nekom specifičnom antihistaminiku. Vjerovatno ćete morati probati više vrsta prije nego budete sigurni da vam neki odgovara. Ono što jeste preporučeno je upotreba 2. generacije antihistaminika, a koji ne izazivaju pospanost. Svakako se savjetujte s ljekarom prije odabira antihistaminika koji je preporučen za vaše stanje.
Kako uzimati antihistaminike?
Uzmite svoj lijek prema savjetu ljekara ili farmaceuta, ili kako je opisano u uputstvu koje prati pakovanje. Prije uzimanja antihistaminika trebali biste znati odgovore na ovih pet pitanja:
- Kako ga uzimati – uključujući i treba li ga uzimati s vodom ili hranom?
- Kako ga dozirati ukoliko se radi o kapima za oči ili spreju za nos – to može varirati ovisno o dobi i težini?
- Kada ga uzimati – uključujući koliko puta dnevno je dozvoljeno i u koje doba dana (neke vrste treba uzimati prije spavanja)?
- Koliko ga dugo treba koristiti – neke se vrste mogu koristiti dulje vrijeme, dok se upotreba drugih preporučuje samo nekoliko dana?
- Šta učiniti ako propustite dozu ili uzmete previše (predoziranje)?
Nuspojave antihistaminika
Kao i svi lijekovi, antihistaminici mogu izazvati nuspojave.
Nuspojave antihistaminika, prije svega prve generacije:
- pospanost i smanjena koordinacija, brzina reakcije i rasuđivanja – ne vozite i ne koristite strojeve nakon uzimanja ovih antihistaminika
- suha usta
- zamagljen vid
- poteškoće s mokrenjem
Nuspojave antihistaminika druge generacije mogu uključivati:
- glavobolja
- suha usta
- možete se osjećati bolesno
- pospanost – iako je to rjeđe nego kod starijih vrsta antihistaminika
Sačuvajte uputstvo i provjerite popis svih mogućih nuspojava i savjete o tome kada potražiti medicinsku pomoć, prije upotrebe antihistaminika. Ako mislite da je vaš lijek izazvao neželjene nuspojave, možete ga prijaviti Agenciji za lijekove i medicinska sredstva, a obrasci se nalaze na zvaničnoj web stranici pod linkom http://www.almbih.gov.ba/vigilansa/.
Uzimanje antihistaminika s drugim lijekovima, hranom ili alkoholom
Prije uzimanja antihistaminika razgovarajte s ljekarom ili farmaceutom, ukoliko uzimate i neku drugu terapiju. Može postojati rizik ukoliko se lijekovi miješaju, što može spriječiti pravilno djelovanje ili povećati rizik od nuspojava.
Vrste lijekova koji mogu uzrokovati probleme ako se uzimaju s antihistaminicima:
- antidepresivi
- lijekovi za čir na želucu ili probavne smetnje
- lijekovi protiv kašlja i prehlade koji sadrže i antihistamin
Pokušajte ne piti alkohol dok uzimate antihistaminik, posebno ako je to vrsta koja vas čini pospanim. Hrana i druga pića ne utiču na većinu antihistaminika, ali provjerite uputstvo koje ste dobili s lijekom da biste bili sigurni.
Ko može uzimati antihistaminike?
Većina ljudi može sigurno uzimati antihistaminike, ali svakako razgovarajte s ljekarom u slučaju:
- da ste trudni – informišite se o uzimanju lijekova protiv polenske groznice u trudnoći
- da dojite – informišite se o uzimanju lijekova protiv polenske groznice u toku dojenja
- da tražite lijek za malo dijete
- da uzimate druge lijekove
- da imate hronično oboljenje poput bolesti srca, jetre, bolesti bubrega ili epilepsiju
Neki antihistaminici možda nisu prikladni u gore navedenim slučajevima. Ljekar će vam preporučiti najbolju opciju zavisno od stanja. Uvijek prije upotrebe pročitajte uputu koju ste dobili s lijekom, kako biste provjerili je li sigurna za vas ili vaše dijete.
Kako djeluju antihistaminici?
Antihistaminici blokiraju histamin. On se obično oslobađa kada vaše tijelo otkrije nešto štetno, poput infekcije. Međutim, kod osoba s alergijama tijelo pogriješi te nešto bezopasno – poput polena, životinjske dlake ili kućne prašine – prepozna kao prijetnju i stvara histamin. Histamin izaziva alergijsku reakciju s neugodnim simptomima, uključujući svrbež, suzne oči, začepljen nos, kihanje i osip na koži.
Ukoliko krenete na vrijeme koristiti antihistaminike, tj. barem 7 dana prije početka cvjetanja biljaka na koje ste alergični, možete smanjiti ozbiljnost simptoma.
