Atopijski dermatitis i kontaktni dermatitis su vrlo česti oblici ekcema, stanja kože koja uzrokuju svrab, ljuskanje kože i osip. Iako su njihovi simptomi slični imaju vrlo različite uzroke nastajanja. Atopijski dermatitis je hronično stanje za koje se vjeruje da ima autoimunu pozadinu. Kontaktni dermatitis nastaje kada koža dođe u dodir s nečim što pokreće niz reakcija. Pravilna identifikacija vrste ekcema je preduslov za pravilan tretman. U nekim slučajevima razlika između njih je očita, dok kod nekih pacijenata to nije slučaj. Pojedini pacijenti imaju i atopijski i kontaktni dermatitis, a što otežava procjenu.
Simptomi
Atopijski dermatitis i kontaktni dermatitis prolaze kroz tri različite faze. Tokom akutne faze, oba tipa dermatitisa uzrokuju crveni osip koji svrbi i iz kojeg može curiti tečnost. Kod kontaktnog dermatitisa će se razviti mali balončići ispunjeni tečnošću, dok su zadebljana uzdignuta područja kože karakteristična za atopijski dermatitis. U ovoj fazi kod oba dermatitisa prisutan je svrab, dok je bol i peckanje prisutna samo kod kontaktnog. Tokom druge (subakutne) faze, teško je razlikovati ova dva dermatitisa. U oba slučaja osip je hrapav, suh i ljuskav, često s površnim izbočinama. U oba slučaja za hronični stadij karakteristično je ljuskavo kožno zadebljanje koje nastaje kao rezultat grebanja i češanja. S obzirom na to da faze nisu konkretne i da se mogu pojaviti odstupanja, uspostavljanje dijagnoze može biti izazov te se pristupa dodatnim pretragama.
Simptomi kontaktnog dermatitisa
Mjesto osipa je izuzentno bitno za razlikovanje atopijskog i kontaktnog dermatitisa. Atopijski dermatitis se obično javlja na fleksualnom području kože (laktovi, iza koljena, prednja strana vrata, nabori oko zglobova i iza ušiju). Fleksualna područja su pogođena kod starije djece i odraslih, dok se kod beba atopijski dermatitis javlja na licu, vanjskim djelovima laktova i na stopalima. S druge strane, kontaktni dermatitis nastaje izlaganjem alergenu te može biti bilo gdje na tijelu. To su obično područja gdje nije atopijski dermatitis, poput trbuha (nikl na dugmetu od pantola), ispod ruku (dezodoransi), na rukama (nošenje rukavica koje imaju u sebi lateks).
Dob
Dobna razlika u kojoj se javljaju ove dvije vrste dermatitisa može biti glavna razlika za uspostavljanje dijagnoze. Većina ljudi koji razviju atopijski dermatitis su mlađi od pet godina. Dok je kontaktni dermatitis rijedak kod male djece. Atopijski dermatitis se može pojaviti i kod odraslih, ali je kontaktni dermatitis češći. Dakle starost igra veliku ulogu kod uspostavljanja dijagnoze.
Mehanizmi nastajanja atopijskog dermatitisa
Osobe s atopijskim dermatitisom imaju genetsku mutaciju proteina u svojoj koži koji se naziva filagrin. Mutacija filagrina rezultira narušavanjem prirodne – epidermalne barijere kože, što dovodi do dehidratacije kože, kao i do sposobnosti alergena poput grinja i kućne prašine da prodru u organizam. Alergeni mogu rezultirati alergijskom upalom i snažnim svrabom. Češanje kože stvara dodatne upale i oštećenja na koži. Temeljna sklonost alergiji može uzrokovati nastanak ekcema kao rezultat konzumiranja hrane na koju je osoba alergična, što uzrokuje migraciju T-limfocita na koži i rezultira alergijskom upalom. Bez ovih osnovnih sklonosti osoba vjerovatno neće razviti atopijski dermatitis.
Mehanizmi nastajanja kontaktnog dermatitisa
Kontaktni dermatitis nastaje izlaganjem kože direktno alergenu. Kod većine se javlja u dodiru s otrovnim bršljanom i otrovnim hrastom. Također se javlja izlaganjem niklu, kozmetičkim preparatima te bojama za kosu. Kontaktni dermatitis nije uzrokovan alergijskim procesom, već se javlja kao osjetljivost odgođenog tipa, posredovano T-limfocitima.
Uspostavljanje dijagnoze
Uprkos sličnostima osipa, atopijski dermatitis i kontaktni dermatitis dijagnosticiraju se prije svega vizuelnim pregledom te detaljnom anamnezom. Starost osobe te mjesto osipa igra značajnu ulogu u uspostavljanju dijagnoze. Kod atopijskog dermatitisa prisutan je svrab, ekcemi te alergije. Kod kontaktnog dermatitisa prisutan je svrab i pomoću patch testa mogu se otkriti okidači. Biopsijom kože se neće uočiti razlika između ova dva stanja.
Liječenje
Liječenje atopijskog i kontaktnog dermatitisa je slično, cilj je smanjiti upalu i svrab te onemogućiti buduće izbijanje ekcema. Kožu držite vlažnom, naročito kod atopijskog dermatitisa. Redovna upotreba krema, masti i ulja, onemogućuje upale i ekceme. Vlaženje kože može pomoći u akutnoj fazi kod kontaktnog dermatitisa, ali samo mazanje krema neće spriječiti njegovu pojavu. Bez obzira je li osip povezan s atopijskim ili kontaktnim dermatitisom, identifikacija i izbjegavanje uzroka je glavni način liječenja. Lijekovi koji se koriste za liječenje stanja također su slični, ali postoje razlike u tome kada i kako se koriste.
- Kortikosteroidi – temelj liječenja i za atopijski dermatitis i za kontaktni dermatitis. Ovi lijekovi smanjuju upalu, iritaciju i svrab.
- Hidrokortizon – koristan je za blage slučajeve, dok će za druge biti potrebni lijekovi na recept.
- Oralni steroidi -mogu se koristiti u slučajevima kontaktnog dermatitisa gdje je osip ozbiljan ili raširen. Rijetko se koriste za atopijski dermatitis.
- Antihistaminici – iako ne uklanjaju osip ni u jednom stanju, oralni antihistaminici mogu pomoći ublažavanju svraba kod nekih ljudi.
- Fototerapija – ponekad se terapija svjetlom koristi za odrasle koji imaju teške oblike dermatitisa.
- Lokalni inhibitori kalcineurina – Elidel (pimekrolimus) i Protopic (takrolimus) su nesteroidni topični lijekovi koji se često koriste za liječenje atopijskog dermatitisa u dobi od dvije i više godina. Ne koriste se često za kontaktni dermatitis, osim u teškim slučajevima ili kod onih koji nisu reagovali na drugo liječenje.
- Kupke s razrijeđenim izbjeljivačima – preporučuju se u određenim slučajevima kako bi se smanjila bakterija Staphylococcus aureus na koži. Kupke s razrijeđenim izbjeljivačima mogu poboljšati stanje atopijskog dermatitisa, ali se uglavnom ne preporučuju za kontaktni dermatitis. Dokazi o njihovoj učinkovitosti su različiti – studija iz 2018. utvrdila je da kupke za izbjeljivanje poboljšavaju simptome atopijskog dermatitisa. Pregledom studije iz 2017. utvrđeno je da su kupke za izbjeljivanje smanjile ozbiljnost atopijskog dermatitisa, ali da su obične vodene kupke bile podjednako učinkovite.