Najnovija istraživanja nam pomažu shvatiti zašto pojedinac doživljava atopijski marš, zašto stanje prelazi iz jednog u drugi oblik alergije. Čitajući iskustvo ovog pacijenta, nadamo se da će vam biti jasnije kako se javlja atopijski marš.
“Moj prvi astmatični napad desio se kada sam prespavao kod svog prijatelja. Bio sam previše stidljiv zahtijevati da ne dijelim posteljinu s njegovom mačkom. Dlake su bile po svuda, a ja sam počeo plitko disati. Tu noć sam završio na jakim bronhodilatatorima i antihistaminicima. Moja majka, također sklona alergijama, prisjeća se da sam u dojenačkoj dobi imao ispucalu kožu, sklonu pojavi ekcema. Sada znam da su to bili klasični simptomi atopijskog dermatitisa. Moj otac se takođe prisjeća da sam kao mali imao reakcije kada sam u blizini životinja, jer je moj imunološki sistem reagovao na protein u njihovoj dlaci”, izjavio je on.
Dijete sklono atopiji vjerovatno će pokazati sklonost alergijama u prvim godinama života na više alergena iz okoline koja ga okružuje. Faza preosjetljivosti odvija se dok tijelo postupno postavlja imunološki odgovor na strane tvari unesene kroz respiratorni trakt ili kroz kožu kojoj nedostaje prirodna kožna barijera. Mehanizmom preosjetljivosti dominira upala tipa Th2, u kojoj stanice T pomagača tipa 2, podskupina bijelih krvnih stanica, proizvodi proteine koji signaliziraju stanicu, nazvane citokini koji pokreću alergijski odgovor. Izloženost alergenu uzrokuje da druga podskupina bijelih krvnih stanica aktivira tim citokina Th2 i proizvodi specifična antitijela imunoglobulini E(IgE). Ta se antitijela vežu na cirkulirajuće bijele krvne stanice poznate kao bazofili, također vežu se i na mastocitima, prikupljajući ih za oslobađanje upalnih posrednika poput histamina nakon ponovnog dodira s alergenom ili sličnom proteinu.
EKCEMI IZAZVANI KASNIM FAZAMA UPALNIH ODGOVORA
Mnogim alergičarima nutritivne alergije i atopijski dermatitis teže padaju od same astme. Reakcije se javljaju zbog tzv. unakrsnih reakcija. Preosjetljivost se pojavljuje zbog imunološke unakrsne reaktivnosti između polenskog alergena i strukturno povezanih proteina hrane, kao što je protein jabuke Mad d1. Prepoznavanje prehrambenih proteina s specifičnim IgE antitijelima može dovesti do reakcija posredovanih IgE, uključujući upalu i svrab u ustima, kao i kasne faze Th2 upalnih odgovora, poput atopijskog dermatitisa.
Najčešće unakrsne reakcije između polena i namirnice uključuju:
· Breza: jabuka, breskva, kruška, trešnja, lješnjak, celer, šljiva, badem, krompir, marelica, kivi, mrkva, korijandar, kim, komorač, anis, kikiriki, pšenica
· Ambrozija: banana, lubenica, dinja, krastavci i tikvice
· Trava: dinja, krompir, paradajz, lubenica, narandža, lješnjak, peršun, trešnja
· Pelin: celer, mrkva, suncokret, med
· Kikiriki: mahunarke, trave, pšenica, kukuruz
· Latex: avokado, krompir, banana, paradajz, kesten, kivi, mrkva
Atopijske bolesti pogađaju 20 posto stanovništa u razvijenim zemljama. Pojedinci s jednom atopijskom bolešću imaju veće šanse da obole od druge atopijske bolesti, pri čemu mnogi boluju od “trijade”atopijskog dermatitisa, astme i polenske groznice(rinitisa). Alergije na hranu mogu se činiti potpuno drugim pojavama od ove trijade, ali isti mehanizmi posreduju i kod ovih poremećaja.
Platts-Mills, T. A. & Woodfolk, J. A. Immunol. Rev. 242, 51–68 (2011)
Geroldinger-Simic, M. et al. J. Allergy Clin. Immunol. 127, 616–622
