U zavisnosti od toga koje namirnice su alergene, uzeli smo primjer da je dijete alergično na najširi spektar alergena.
Doručak: Integralni hljeb od ovsa ili ječma, namaz od banane i suhog grožđa, šolja mlijeka od riže.
Užina: Voćna salata od jabuke i kruške sa šlagom od sojinog vrhnja, keks od rogača, sok od šljive.
Ručak: Supa od govedine, musaka od integralne riže, mrkve, kukuruza i karfiola, salata od crnih maslina, luka i kuhanog krompira.
Užina: Vanila puding od soje.
Večera: Tortilje od bezglutenskog brašna, punjene prethodno pripremljenim sosom od gljiva, luka i paradajz sosom.
Prilikom sastavljanja dnevnog menija, služite se vizuelnim ograničenjima – tako što će na tanjiru najveći prostor da zauzmu namirnice s najmanje dokazanih alergijskih svojstava, a najmanji one koji su potencijalni manji ili veći alergeni. Zabluda je da djeca koja žive sa najvećim ograničenjima u ishrani ne mogu uživati u raznovrsnoj hrani. Često ih posmatramo sa sažaljenjem. No, istina je da su ona u najvećoj mjeri ograničena u konzumaciji vještačkih gotovih proizvoda, što je u neku ruku prije blagoslov nego prokletstvo.
I na kraju, najvažnije je da će lijepo serviran i “šaren” obrok razveseliti i podstaći apetit svakog deteta.
