Kada patite od alergija, uvijek ste u išekivanju od pojave simptoma. Osobe s proljetnim alergijama, jesenjim alergijama ili zimskim alergijama, imaju period bez simptoma, dok su osobe koje pate od cjelogodišnjih alergija u stalnoj potrebi za olakšanjem simptoma.
Pored antihistaminika i nazalnih kortikosteroida koji umanjuju simptome te donose olakšanje, postoje i prirodna sredstva koja jačaju odbrambeni sistem organizma. To su vitamin C, cink i kalcij te probiotici. Vitamin C smanjuje nivo histamina i time smanjuje alergijsku reakciju. Cink jača imunološki sistem i pomaže da ne dođe do alergijske reakcije. Kalcij reguliše propusnost krvnih žila te tako ublažava alergijsku reakciju. U prehrani se savjetuje povećani unos đumbira, zelenog čaja, sjemenki suncokreta, kefira i plave ribe jer je bogata omega 3 masnim kiselinama koje imaju protuupalno djelovanje.
Januar
Tokom zime, manje polena je u zraku, ali pojačavanjem topline u zatvorenom prostoru raste broj grinja i kreću tegobe tzv. zimske alergije. Ako ste alergični na grinje i kućnu prašinu, zimske alergije mogu podjednako biti teške kao i proljetne. Da biste smanjili izloženost grinjama i kućnoj prašini pomaže održavanje vlage u kući ispod 55 posto, redovno korištenje usisivača s hepafilterima i obavezno korištenje antialergijske posteljine.
Februar
Plijesan i prašina uzrokuju pojavu simptoma alergija tokom čitave godine, međutim, već u februaru se pojavljuje i polen drveća. Među prvim uzročnicima alergija je polen lijeske. Ostala drveća koja uzrokuju alergije su masline, breza, javor, bijela vrba itd. Neki od simptoma koji se pojavljuju su; suzne oči, svrbež nosa i grla, kašalj i otežano disanje.
Mart
Polen stabala u martu ostaje broj jedan uzročnik simptoma alergija. Ujedno, to je i početak proljeća što donosi više tegoba alergičarima. Ako je topla godina, polenizacija kreće ranije, a što znači da mart može biti vrlo težak za alergičare. Vrijeme postaje toplije i mami nas vani. ali to je i pravo vrijeme da instalirate neku od aplikacija za praćenje koncetracije polena vezanih baš za vaše mjesto. Od drveća za mart, izdvojili bismo polen svih vrsta čempresa kao najčešće uzročnike pojave alergijskih reakcija. Polenizacija čempresa aktuelna je do kraja juna.
April
Aprilski pljuskovi i kiše donose i proljetne alergije, tj. alergijski rinitis. Koliko god da uživamo u ljepotama cvijeća, za alergičare cvjetanje drveća i trava stvara veliku nelagodu. U toplijim krajevima, već u aprilu cvjetaju trave, međutim u našim krajevima to nije slučaj. Breza je zapravo u aprilu najveći uzročnik alergija. Polen breze traje do kraja maja, ovisno o meteorološkim prilikama.
Maj, juni i juli
U maju počinju cvjetati trave, čiji je maksimum cvjetanja u junu i julu. Juni je ključni mjesec za pojavu polena trava. Kako dani postaju duži, temeprature ugodnije, poželjet ćete provesti više vremena na otvorenom. Obavezno nosite kačket, po mogućnosti antialergisjku masku i naočale, a odjeću koju ste nosili vani ne unosite u dom. Korištenjem nazalnih kortikosteroida i antihistaminika kao što je npr. loratadin, možete uveliko sebi olakšati. Ono što juli čini teškim za pojedine alergičare je pojava spora gljivica. One se razvijaju na opalom lišću i pojedinim biljkama, kompostnim gomilama, travama i žitaricama.
August, septembar i oktobar
Kraj augusta je ujedno i alarm za pojavu ambrozije. Ambrozija (ambrosia artemisiffolia) je jednogodišnja korovna samonikla biljka. Izuzetno je prilagodljiva i otporna biljka te je stručnjaci svrstavaju među jake alergene.
Polen ambrozije je veoma lagan te se prenosi vjetrom i na udaljenosti i do 200 km. Što se tiče mjeseca oktobra, u njemu se pojavljuju simptomi kod alergičara osjetljivih na polene korova i opalih djelova biljaka. Što je jesen vlažnija i vjetrovitija, lakše se širi polen i simptomi alergija su izraženiji.
Novembar
Mjesec novembar je najbezbijedniji za alergičare. Alergičari konačno mogu uživati na otvorenom jer nijedna vrsta polena nije aktuelna. Ono što pojedinim pacijentima stvara problem je unutrašnja plijesan i alergija na kućne ljubimce. Što se tiče alergije na kućne ljubimce, pravimo grešku kada kažemo da smo alergični na životinjsku dlaku. Mi smo zapravo alergični na proteine iz kože i sline kućnog ljubimca.
Decembar
Decembar je mjesec praznika i radosti, ali za alergičare je i mjesec tegoba. Bilo to da su u pitanju okupljanja porodica gdje jelovnici nisu prilagođeni vašim nutritivnim alergijama ili pak problem stvara alergija na jelku. Ono zbog čega kišete nije zapravo samo stablo jelke, već mikroskopske spore plijesni koje se nalaze na granama. Za vas koji osjetite simptome alergije, najbolja varijanta je kupovina plastičnog stabla. No, ukoliko se ne možete oduprijeti kupovini živog stabla, ostavite ga barem sedam dana na tamnom mjestu te ga nakon toga dobro protresite prije kićenja.
NAPOMENA: Jako je važno u jeku proljetnih alergija voditi računa o unakrsnim alergijskim reakcijama. Ako ste alergični na polen breze ne konzumirajte svjež paradajz i jabuku. Ukoliko se pak odlučite za konzumaciju obavezno ogulite koru. Nosnice i grlo ispirajte slanim rastvorom. Slana voda čisti nos i usta od nečistoća, otklanja alergene, vlaži sluznicu i otklanja simptome alergije. Rastvor je vrlo jednostavno napraviti. Pola litra vode ugrijte do 40 stepeni otprilike te dodajte kašičicu morske soli. Nagnite se iznad umivaonika i u jednu nosnicu ulivajte rastvor tako da izađe na drugoj nosnici. Postupak ponovite s drugom nosnicom. Umjesto slane otopine možete koristiti i fiziološki rastvor. Svakako se preporučuje i nošenje antialergijskih maski kada ste vani.
