Atopijski dermatitis

Neko ga zove atopijski ekcem, neko atopijski dermatitis ili neurodermitis. U svakom pomenutom slučaju, radi se o hroničnoj upalnoj bolesti kože, praćene svrbežom. Atopijski dermatitis je uglavnom nasljedan i genetski predodređen.  Važno je znati da atopijski dermatitis rijetko ide sam tj. često je udružen sa alergijskom astmom, alergijskim rinitisom i konjuktivitisom, te alergijskim kolitisom. Većina djece koja prerastu simptome atopijskog dermatitisa, razviju polensku groznicu ili astmu.
Atopijski dermatitis je idalje područje aktivnog istraživanja. Pacijenti sa atopijskim dermatitisom imaju slabiji imunitet, te imaju predispoziciju da razviju i neka druga stanja i bolesti kao što su gljivična oboljenja stopala, herpes simpleks ili infekcije stafilokokama. Emotivni faktori i stres dodatno pogoršavaju stanje. Atopijski dermatitis je vrlo čest kod djece. Kod 80 posto bolesnika bolest se javlja prije navršene prve godine života. Intenzitet atopijskog dermatitisa ima tendenciju slabljenja s godinama, ali je teško predvidjeti tok bolesti kod svakog pojedinačnog djeteta. Bolest karakterišu periodi pogoršanja i poboljšanja koja se ne mogu uvijek objasniti.Osim nasljedne sklonosti, u nastanku i pogoršanju bolesti sudjeluju i faktori iz okoliša: različiti alergeni, iritansi, klimatski uvjeti (pogoršanja zimi), tjelesna konstitucija, psihološki stres, infekcije. Posebnu pažnju treba obratiti na alergene iz hrane u dječjoj dobi. Česti alergeni su bjelanjak jajeta, kravlje mlijeko, kikiriki, riba, soja i pšenično brašno. Od inhalacijskih (udahnutih) alergena najčešći su kućna prašina, grinje, životinjske dlake i perje.

Simptomi atopijskog dermatitisa

Koža cijelog tijela je izrazito suha. Biohemijska istraživanja pokazala su da u koži osoba koje boluju od atopijskog dermatitisa postoji poremećaj masnih kiselina, koje sudjeluju u prirodnoj hidrataciji kože. Intenzivan svrbež osnovna je karakteristika ove bolesti. Klinička slika je različita kod dojenčadi, starije djece te odraslih bolesnika. U dojenačkoj dobi karakteristične su simetrični, suhi, crvenkasti, ljuskavi plakovi s papulama (čvorićima) na licu, najčešće na obrazima, čelu uz pošteđeno područje oko usta. Promjene se šire na vlasište, gornji dio trupa, gornje i donje udove, te pregibe šaka i stopala. U kasnijem djetinjstvu i adolescenciji promjene su smještene uglavnom na pregibima velikih zglobova, posebno na vratu, laktovima, zapešćima, koljenima i skočnim zglobovima, te na vjeđama. Kod odraslih nalazimo izrazito zadebljana područja u predjelu pregiba velikih zglobova, na vjeđama, te hronični edem (otok) lica. Često postoji sklonost širenju promjena i na ostala područja kože. Zahvaćena područja su često izgrebana zbog jakog svrbeža.

Komplikacije atopijskog dermatitisa

Najčešće komplikacije atopijskog dermatitisa su pojava različitih infekcija od kojih se ističu bakterijske infekcije kože (najčešće uzrokovane stafilokokom), virusne infekcije kože (herpes virus, bradavice, moluske), gljivične infekcije kože. Naročito su opasne herpes infekcije koje mogu poprimiti zabrinjavajuće dimenzije. Od ostalih komplikacija moguć je nastanak kontaktnog alergijskog dermatitisa.

Dijagnosticiranje atopijskog dermatitisa

Dijagnoza se postavlja na temelju anamnestičkih podataka te kliničke slike bolesti. Prema potrebi radi se laboratorijska dijagnotika: testovi za dokazivanje IgE protutijela RIST i RAST, te prick (ubodni) testovi, skarifikacijski test (metoda ograbotinom), epikutani test, atopijski epikutani test itd.. Ovim testovima utvrđuju se različiti tipovi alergija na različite alergene.

Liječenje atopijskog dermatitisa

Opće mjere prevencije i liječenja atopijskog dermatitisa
Opće mjere sastoje se od izbjegavanja faktora koji su prepoznati kao mogući razlozi pogoršanja bolesti. Preporučuje se izbjegavanje kontakta kože s vunom, sintetikom, jakim sapunima, alkoholnim pripravcima, hloriranom vodom (bazeni) itd.. Savjetuje se ne boraviti u zadimljenim prostorijama, smanjiti izloženost kućnoj prašini, perju i dlakama životinja. Izlaganje vrućini pojačava znojenje i svrbež, a suhi zrak dodatno isušuje kožu (preporučuje se vlažnost zraka u prostoriji barem 55 posto). Boravak na moru, kupanje u morskoj vodi uz umjereno izlaganje suncu najčešće ima povoljno dejstvo. Naravno, potrebno je koristiti kreme sa zaštitnim faktorima i izbjegavati izlaganje suncu između 11 i 17 sati.

Njega kože
Njega kože uključuje održavanje higijene koja je od velikog značaja. Kupanje i tuširanje ne smiju predugo trajati (oko 10 minuta) da ne bi dodatno isušili kožu. Isključena je upotreba klasičnih sapuna i pjenušavih kupki sa deterdžentima. Umjesto njih, koriste se uljne kupke i sredstva za čišćenje kože ph 5 do 5,5. Nakon kupanja, neophodno je nanijeti neutralne preparate za zamašćivanje i vlaženje kože u obliku krema, masti ili emulzija. Što je stepen suhoće kože veći, navedene preparate je potrebno češće primjenjivati, obično po nekoliko puta dnevno. Primjenju se preparati s s dodatkom ureje, omega masnih kiselina, lipida, cinka i bakra.

Lokalno liječenje
Lokalni kortikosteroidi još su uvijek glavno sredstvo u liječenju atopijskog dermatitisa, jer djeluju protupalno i smanjuju svrbež. Oni se koriste u pogoršanju bolesti i vrlo su djelotvorni. Većina ljudi je nepovjerljiva prema njima, iako rijetko izazivaju komplikacije ako se pravilno koriste. Pravila liječenja kortikosteroidima su: nanositi kremu na čistu kožu nakon pranja, u tankom sloju uz laganu masažu; primjena jednom ili najviše dva puta na dan; čim se postigne poboljšanje, prorijeđivati tretman ili u potpunosti isključiti kortikosteroide; ne produžavati liječenje bez odobrenja ljekara. Noviji lijekovi za liječenje ove bolesti su lokalni imunomodulatori (takrolimus i pimekrolimus). Osnovna prednost u usporedbi s kortikosteroidima jest što ne izazivaju atrofiju (stanjenje kože) i teleangiektazije (proširene kapilare). Posebno su korisni za promjene na licu. Ne preporučuje se njihovo korištenje uz izlaganje suncu.

Ostali načini liječenja
Antihistaminici se koriste zbog umirujućeg djelovanja na osjećaj svrbeža. Kod proširenih oblika primjenju se različiti oblici fototerapije (obasjavanje ultraljubičastim zrakama u svrhu liječenja) ili klimatoterapija (npr. liječenje na Mrtvom moru).

Atopijski dermatitis – FAQ (Najčešće postavljena pitanja)

Zašto moje dijete ima suhu kožu?
Atopijski dermatitis dovodi ne samo do crvenkastih, ekcematoidnih plakova, nego i do drugih poremećaja i promjena na koži, te suhoće cijele kože. Atopijska suhoća stvara neugodan osjećaj zategnutosti kože i svrbeža. Zbog toga je odgovarajuća njega za djecu iznimno važna. Neki su proizvodi specijalno prilagođeni tim potrebama: ulja za kupanje, blagi preparati i tekuća sredstva za higijenu, kreme koje maste kožu i hidratantne kreme. Ciljevi njihove upotrebe su:
•    smanjiti isušenost kože
•    smanjiti rizik od iritacije i preosjetljivosti kože obnavljajući njenu zaštitnu funkciju
•    omogućiti detaljno čišćenje kože bez iritacije

Kakvu odjeću koristiti ako moje dijete ima ekcem?
Prilikom odabira odjeće treba voditi računa o pojačanoj osjetljivosti kože djece koja imaju atopiju. Posebno treba izbjegavati vunu i sintetiku, a koristiti pamučnu odjeću, koju nakon pranja treba dobro isprati.
Smijem li kupati dijete kad ima atopijski dermatitis?
Naravno, prednosti su kupanja brojne: koža se čisti, opušta i priprema za nanošenje krema. Ipak, treba poduzeti nekoliko mjera predostrožnosti: u slučaju atopijskog dermatitisa ne preporučuje se previše topla kupka, najbolja je temperatura oko 30-32°C, a nikako 37°C – previše topla voda pojačava svrbež.  Kupanje i tuširanje ne smiju predugo trajati (oko 10 minuta) da ne bi dodatno isušili kožu. Isključena je upotreba klasičnih sapuna i pjenušavih kupki sa deterdžentima. Umjesto njih, koriste se uljne kupke i sredstva za čišćenje kože ph 5 do 5,5.

Hoće li dijete biti otporno na atopijski dermatits ako ga budem dojila?
Ne, ali je dojenje svakako preporučljivo. Kako bi se na minimum sveo doticaj s prehrambenim alergenima iako beba može odreagovati i na hranu koju unese kroz majčino mlijeko. Majkama u obiteljima koje su sklonije atopiji preporučuje se isključivo dojenje, i to što je moguće duže. Također se savjetuje odgađanje unošenja drugih prehrambenih artikala kao što su jaja i riba do 1,5 ili 2 godine. Te mjere predostrožnosti umanjuju rizik od pogoršanja atopijskog dermatitisa, ali ga ne uklanjaju u potpunosti.

Javlja li se atopijski dermatitis zbog hrane?
Događa se da pojedina djeca ne podnose određene namirnice, što pojačava simptome atopijskog dermatitisa. U slučaju sumnje na preosjetljivost na pojedine namirnice rade se odgovarajući alergološki testovi.

Hoće li moje dijete imati i astmu?
Atopijski dermatitis pripada onome što nazivamo atopijska konstitucija, tj. nasljedna sklonost za atopijski dermatitis, alergijski rinitis, alergijski konjuktivitis i alergijsku astmu. Ta konstitucija genetskog porijekla česta je u ukupnoj populaciji. Može se reći da postoji rizik da se kod djeteta koje boluje od atopijskog dermatitisa pojave i ostale manifestacije atopije, među kojima je i astma. Oko 40 posto djece s atopijskim dermatitsom dobije astmu u kasnijoj dobi. Zbog toga se preporučuje izbjegavanje okoline koja može izazvati alergiju ( npr. prašina, perje).

Smije li dijete imati kućnog ljubimca?
Dlake (konja, pasa, mačaka) i ptičje perje mogu biti uzrokom respiratornih alergija.  Dosadašnje studije su se bavile isključivo uticajem kućne prašine: pokazalo se da njezino uklanjanje pridonosi određenom poboljšanju stanja. Ako dijete ima kućnog ljubimca kojeg voli i koji mu ne stvara probleme, može ga zadržati. U slučaju pojave konjunktivitisa i kihanja, bolje je udaljiti životinju. Ako još niste nabavili kućnog ljubimca, trebate svakako uzeti u obzir rizik od pojave alergije prije nego što ga kupite.

Je li sunce dobro za moje dijete?
Ljeti se stanje kod atopijskog dermatitisa najčešće popravlja i zbog toga se može preporučiti izlaganje suncu. Ipak treba biti na oprezu i prije svakog izlaska koristiti zaštitne preparate za sunčanje kako bi se izbjegle neželjene posljedice. Za dijete su najbolji preparati s visokim zaštitnim faktorom koji sadrže isključivo mineralne zaštitne faktore. Svakako treba imati na umu moguću iritaciju kože pri izlaganju morskoj vodi (slanoj vodi), naročito u kombinaciji: zaštitna krema, koža i morska voda.

Je li atopijski dermatitis psihosomatsko oboljenje?
Ne, ali poput svih hroničnih oboljenja, atopijski dermatitis ima i psihološku komponentu, koja ponekad može zahtijevati specifičan pristup.